Dok građani i privreda jedva sastavljaju kraj s krajem, milijarde maraka svake godine tiho napuštaju BiH. Samo prošle godine preko granice je izneseno više od 4,52 milijardi maraka i to kroz legalne tokove koje predvode komercijalne banke.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), tokom 2025. godine evidentirano je 1.036 slučajeva prenosa novca preko granice, u ukupnoj vrijednosti od 4.529.171.301 KM, piše Glas Srpske.
Samo godinu ranije evidentirano je 852 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 4.340.677.923 maraka. U većini slučajeva riječ je o iznošenju gotovog novca iz BiH od strane komercijalnih banaka.
Ovi podaci dostavljeni su Finansijsko-obavještajnom odjeljenju (FOO) Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u skladu sa zakonom koji reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Strane banke iznose dobit
Ekonomisti objašnjavaju da novac iz BiH iznose inostrane banaka koje imaju svoje poslovnice na domaćem finansijskom tržištu.
“Na taj aspekt se ukazuje već duže, ali to je pojava koja je zakonski uokvirena. Dakle, strane banke neto ostvarenu dobit na teritoriji BiH mogu da iznose bez ikakvih ograničenja pod uslovom da je ona legalno stečena. Tako da majke, odnosno osnivači banaka, tačnije centrale iz inostranih zemalja ubiru dividende, odnosno zaradu na uloženi kapital i investiciju na domaćem finansijskom tržištu”, kazao je “Glasu” ekonomista Aleksadar Ljuboja.
Navodi da je ovo jedna od anomalija domaćeg bankarskog sistema jer je dozvoljeno da se sve banke privatizuju od strane onih iz inostranstva.
“Imamo jako mali broj domaćih banaka. Bili smo poprilično popustljivi u prodaji bankarskog sektora i finansijskih institucija. Tako da nam se jednostavno to sve sada vraća. Nema u većoj mjeri reinvestiranja ostvarene neto dobiti u zemlji od strane inostranih banaka. Takva praksa se mogla i očekivati”, poručio je Ljuboja, dodajući da s druge strane imamo iznošenje novca i od fizičkih lica koja imaju određene aktivnosti u zemljama okruženja.
Prema njegovom mišljenju, nije zabilježen dramatačan porast iznosa novca iz BiH.
“To je trend koji možemo očekivati i u buduće i to nije problem od juče”, zaključio je Ljuboja.
Pitanje odgovornosti i posljedica
Na enormno iznošenje gotovog novca iz BiH ukazao je i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik početkom prošle godine.
“Banke iznose na stotine miliona maraka. To je novac građana Republike Srpske i njene privredi, a ne centrala tih banaka u Evropi. Imali smo razumijevanja za rad banaka ali sada je vrijeme da te iste banke pokažu odgovornost prema našem društvu”, poručio je tada Dodik i pozvao banke da vrate izneseni novac.
Iako je sve u okvirima zakona, ostaje pitanje da li BiH može sebi priuštiti da milijarde maraka svake godine napuštaju zemlju dok privreda i građani jedna sastavljaju kraj s krajem.
Finansijsko obavještajno odjeljenje u prošloj godini entitetska tijela, odnosno ona nadležna za registrovanje prometa vrijednosnim papirima/hartijama od vrijednosti (Registar vrijednosnih papira FBiH i Centralni registar hartija od vrijednosti RS), dostavila su podatke o ukupno 267 realizovanih transakcije prometa dionicama/akcijama. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je nešto više od 158 miliona maraka.
Prema propisima koji su na snazi na graničnim prelazima BiH dozvoljeno je iznijeti ili unijeti do 20.000 maraka bez dozvole. Ako je ta vrijednost viša, neophodno je prethodno dobiti saglasnost entitetskih ministarstava finansija i obavezno podnijeti prijavu carinskom organu na graničnim prelazima u BiH. Ova regulativa je donesena u skladu sa Manivalovim preporukama.
