Do sredine 2015. prodaja Hypo banaka u BiH

Europska komisija je prije nekoliko mjeseci odobrila plan restrukturiranja Hypo Group Alpe Adria (HGAA), a o tome dokle se stiglo u tom procesu pokušali smo saznati od Alexandera Pickera, direktora Hypo-Alpe-Adria bank d.d. Mostar.

"Razgovori sa investitorima već otpočeli.Tako da su moja razmišljanja da će finalizacija cijelog procesa biti možda i prije zadanog roka. Plan restrukturiranja Hypo banke predviđa reprivatizaciju naše mreže banaka u jugoistočnoj Europi do sredine 2015. godine – tako da unutar ovoga perioda možemo očekivati i novog vlasnika i investicije i za naše banke u BiH", kazao je Picker u razgovoru za eKapija.ba.

O tome hoće li poslovnice biti prodane u paketu u svim zemljama bivše Jugoslavije i kada očekuje da se to dogodi navodi da su oni već sada spremni za prodaju, no kaže da ne može procijeniti koliko će vremena trebati za proces donošenja odluke.

"Plan je da se ove banke prodaju kao jedna cjelina, jer postoji dodana vrijednost u ovoj mreži kao mreži'', navodi on dodajući da se intenzivno pregovara sa investitorima uz profesionalne konzultante.

Ono što je sigurno, kaže, je da bi do sredine 2015. godine sve ključne banke unutar JI Europe ( a to su banke u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini) trebale biti prodane. 

O tome trebaju li se klijenti u BiH plašiti procesa reprivatizacije banke i što od njega mogu očekivati naš sugovornik ističe da je u principu  privatizacija za klijente prednost jer su oni najvrijednije i najveće što dvije Hypo banke u BiH imaju.

"Novi vlasnik će im posvetiti najveću moguću pažnju.To će se ogledati kroz pružanje još i boljih usluga i proizvoda. Put koji smo sebi zadali i kojim idemo unutar nove Hypo porazumijeva, između ostalog, i bolju uslugu i stabilan, održiv rast, te treba da bude dalje razvijan od strane bilo kojega novog vlasnika jer bi se inače postojeća vrijednost banke umanjila–što budućim vlasnicima nikako ne može biti u interesu", navodi on.

Dodaje da Hypo banke intenzivno rade na rješavanju problematičnog dijela kreditnog portfelja, te da će se koristiti i inovativnim pristupima kako bi riješili ovaj problem.

''Smatram da će se i  sve druge banke morati više pozabaviti problematikom -NPL-ova–problematičnih kredita i da će morati raditi na kvaliteti portfelja. Zajedno sa MMF-om radi se na novim zakonima o postupanju sa nekvalitetnom aktivnom-takozvanom modelu "loša banka". Ovo će sigurno donijeti pozitivne promjene za cijeli sustav'', kaže Picker. 

Cilj im je sljedeće godine kvalitetu svoje usluge prema klijentima podići na još veći nivo i vratiti se u zonu profitabilnosti. ''Iako ovo ne zvuči preambiciozno, vjerujte da jeste kada se uzmu u obzir uvjeti koji trenutno vladaju na tržištu'', navodi naš sugovornik.

Teže do kredita ako se banke ne budu mogle osloniti na jamce Upitan da ocijeni Zakon o zaštiti jamaca koji je još u parlamentarnoj proceduri, a koji u osnovi predviđa da banke ne pozivaju odmah jamce ako glavni dužnik ne izmiruje uredno kredit već da prvenstveno iscrpljuju sve mogućnosti za naplatu od glavnog dužnika. Kaže da je čitao ovaj zakon koji ide smislu da država smatra da klijenti treba da budu bolje zaštićeni. "Ja ne mislim tako. Vidite – ako meni moj rođak duguje novac,  a drugi rođak je garant za tu pozajmicu, za to dugovanje, zašto bih ja morao uzeti sve od prvog rođaka prije nego što  pokušam naplatiti svoje dugovanje od drugog – posebno ako je jednostavnije i brže da svoj novac dobijem natrag od drugog? Jer ako ne dobijam svoj novac natrag, zašto ne bih mogao da ga naplatim na najjednostavniji i najbrži način?  Drugi rođak je jako dobro znao šta radi kada je garantirao da će prvi vratiti dug. Zašto država štiti drugog rođaka iz ove priče? I zaista, smatram da će ovaj zakon, ako bude donesen, otežati građanima realizaciju kredita te će krediti najvjerovatnije biti i skuplji, jer se banke neće više moći osloniti na jamce'', navodi direktor Hypo-Alpe-Adria bank d.d. Mostar.

D.Kozina