Na ugroženom području oko 20 posto kreditnog portfolija banaka

Na sastanku Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost Bosne i Hercegovine koji je održan jučer u Sarajevu između ostalog razmatran je  prijedlog mogućih mjera u okviru finansijskog sektora za pomoć klijentima koji su pogođeni nedavnim elementarnim nepogodama.

"Činjenica je da banke imaju više od dvije milijarde KM likvidnih sredstava preko računa obaveznih rezervi i da moraju u ovom momentu pokazati empatiju sa svojim klijentima i izaći im u susret da obnove svoje kuće ili proizvodne kapacitete", kazao je guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Prema procjenama, na ugroženom području je oko 20 posto kreditnog portfolija, što je oko tri milijarde KM.

Na sastanku Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost BiH govoreno je i o izvještaju o rezultatima testa na stres za prvi kvartal ove godine. Kozarić je kazao da je taj test urađen prije elementarne nepogode i da će sada biti rađen novi u ekstremnom scenariju kada su se već desili šokovi u finansijskom sektoru.

U osnovnom scenariju, kako je dodao Kozarić, projekcija rasta BDP-a bila je na nivou od dva posto, a prvi preliminarni pokazatelji s kojima je izašao MMF, govore da će BDP biti oko 0,5 posto, ali samo ukoliko odgovor na trenutnu krizu bude adekvatan.

Kozarić je dodao da novi testovi na stres biće rađeni čim dobiju podatke za šest mjeseci od banaka napominjući da očekuje da će finansijski sektor ostati u kapacitetu i biti u situaciji da i pomogne u prirodnoj nesreći koja je zadesila BiH i njene građane.

Kapitalizacija koja je za bankarski sektor bila na nivou od oko 17 posto će, po njegovim riječima, u ekstremnom scenariju biti upitna za jedan broj banaka.

"Prema procjenama, radi se o četiri banke koje bi mogle imati problema s kapitalom, što jasno govori da će morati i banke-majke voditi računa o svojim ispostavama u BiH i pomoći im da ostanu dobro kapitalizirane", kazao je Kozarić.

Guverner CBBiH je dodao da bi i u dijelu nekvalitetnih kredita, koji su na nivou od oko 15 posto (18 posto kada je u pitanju korporativni sektor i 10 posto građani), moglo doći do rasta čak i do nivoa od 20 posto.

Kozarić je kazao da je danas govoreno o zajedničkim mjerama koje su donijele entitetske agencije za bankarstvo da se napravi moratorij, reprogram ili restruktuiranje kredita fizičkim i pravnim licima, koji bi trajali do 30. juna 2015. godine, o čemu će odluke do kraja ovog mjeseca donijeti upravni odbori agencija za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske.

"okom moratorija, odnosno prilikom ugovaranja moratorija ili reprograma restruktiranja banaka, banka ne može naplaćivati naknade za izvršene usluge, niti ugovarati kamatnu stopu veću od definisane postojećim ugovorom", naveo je među ostalim Kozarić.

Također, banka neće imati dodatnih troškova ispravke za kreditne gubitke, niti rezervi za vanbilanske stavke.

"Kamata koja će se obračunavati u periodu moratorija može biti maksimalno do iznosa prosječne ponderisane kamatne stope za sve izvore sredstava pojedinačno za svaku banku i izračunate po metodologiji CBBiH na dan 31. decembra 2013. godine. Obračunata kamata u periodu moratorija evidentira se u vanbilansu i nakon isteka moratorija pripisuje se glavnici. Ova odluka se odnosi na sva pravna i fizička lica pogođena elementarnom nepogodom, uz odgovarajuću dokumentaciju", dodao je Kozarić.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić kazao je da od simbioze i koordinacije aktivnosti na svim novima vlasti zavisi odgovor na veliku elementarnu nepogodu koja je zahvatila BiH.

"Pošto u BiH imamo banke koje imaju svoje banke-majke izvan BiH, moraju u ovom trenutku pokazati solidarnost. Godinama su iznosile dobit iz BiH i vrijeme je da se uključe u ovu aktivnost", istakao je Špirić.

Po njegovim riječima, Stalni komitet je sugerisao vladama u BiH da, u razgovoru sa bankama, zastupaju stav da kamate na kredite za obnovu stambenih jedinica moraju biti mnogo niže.

"Ne mogu banke pričati da pomažu, a da imaju enormne zarade u BiH. To nije politika protiv banaka. Mi jesmo za to da se smanje kamate, da se obezbijedi finansiranje troškova banaka i da ostvare profit, ali taj profit ni u kojem slučaju ne može biti takav kao da nije bilo elementarnih nepogoda", izjavio je Špirić.

Ekonomska i finansijska stabilnost BiH, kako je dodao, zavisit će od toga na koji način ćemo se odnositi prema obnovi poplavom zahvaćenih područja.

"Apeliram da u obnovi učestvuju domaće kompanije, što je ujedno i naša preporuka, a to bi značilo da bismo, kada budemo radili novu projekciju i krizni test već u julu, mogli imati indikatore koji ukazuju na rast", naglasio je Špirić.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš je kazao da agencije za bankarstvo ne mogu narediti bankama da uvedu moratorij, ali da će ove mjere biti korisne i bankama i klijentima, jer je klijent koji ne otplaćuje kredit problem i teret banci.

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić je izjavio da je bio pozitivno iznenađen stepenom jedinstva ovih mjera i potrebom za koordinacijom.

"Imamo ovdje dvije vrste stvari, prva je dopunska regulativa ili odluka dva regulatora koje obuhvataju moratorij i restruktuiranje. Mi i sada radimo na određen način interventno u sklopu postojeće regulative sa klijentima koji su najviše pogođeni nepogodom da se stvari koliko-toliko saniraju. Ove odluke su vrlo bitne i ono što me ohrabruje jeste da su one uglavnom na fonu onoga što smo već sa regulatorima razgovarali i usaglasili", rekao je Mišić.

Naglasio je da je i interes samih banaka da saniraju stanje kod svojih klijenata.

"Ulagati u klijente u ovom trenutku na poplavljenim područjima sa aspekta banaka i bankarske zajednice znači ulaganje u svoju budućnost", rekao je Mišić.

Napomenuo je da se radi o individualnim odnosima banke i svakog klijenta, dodajući da je dobro što nema linearnih mjera, te da je sigurno da će tu biti razumijevanja i određenih stvari koje će trebati kategorizirati, kao što je, naprimjer, koji klijent može ući u okvir za moratorij.

Dodao je kako očekuje da će i druge institucije paralelno obaviti svoj dio posla.