Preporuke Europske komisije za slovenske banke su nerealistične

Slovenski ministar financija Uroš Čufer rekao je da rokovi koje je Europska komisija dala Sloveniji za restrukturiranje bankarskog sektora nisu realistični, ali da pokazuju želju Bruxellesa da se u Sloveniji održi tempo reformi, u intervjuu za slovenski list Delo objavljenom u subotu, prenosi HINA.

Slovenska vlada nedavno je uložila prigovor Europskoj komisiji na preporuku po kojoj bi Novu kreditnu banku Maribor (NKBM) trebala privatizirati do kraja ove godine i uskoro pripremiti za privatizaciju i restrukturiranje druge državne banke, prvenstveno zbog ocjene da je to radi ostavke sadašnje vlade i priprema za parlamentarne izbore neizgledno.

Čufer je, međutim, rekao da mu se čini kako je program za privatizaciju NKBM-a spreman i da omogućava privatizaciju do kraja godine, dok svojim drugim rokovima Europska komisija zapravo ukazuje kako je važno održati tempo reformi.

"Kratki rokovi koje nam je dala Komisija pokazuju da ona želi da ne izgubimo tempo u strukturnim reformama. No, u isto vrijeme Bruxelles je svjestan mehanizama djelovanja prijelazne vlade do konstituiranja nove i zato je dobro da smo o preporukama i rokovima tražili povratnu informaciju", kazao je Čufer.

"Rokovi koji su postavljeni ne čine nam se realističnima s obzirom na naš pravni sistem, ali je malo vjerojatno da će ih Europska komisija promijeniti. No, dobro je da smo poslali primjedbe. Tako će nova vlada imati u dijalogu s Europskom komisijom jak argument da smo na nerealističnost rokova upozoravali od samog početka", kazao je Čufer.

Europska komisija od Ljubljane je zatražila da napravi akcijski plan za banke i poštuje rokove za njihovu privatizaciju koje je ranije sama istaknula, te da razjasni ulogu tzv. "loše banke" na koju su prebačeni loši krediti komercijalnih banaka u državnom vlasništvu.

Čufer je u razgovoru za "Delo" naveo kako vjeruje da će Slovenija, koja je u europskoj proceduri prekomjernog deficita, ove godine ispuniti cilj da manjak proračuna ne bude veći od 3,2 posto BDP-a. Taj cilj će se postići većim gospodarskim rastom i suzbijanjem sive ekonomije, što će povećati proračunske prihode, naveo je.