Harmonizacija propisa bankarske supervizije ključni izazov za BiH

Glavni izazov pred BiH, u njenom pristupanju EU, biti će harmonizacija propisa koji se tiču supervizije bankarskog sektora, smatra dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain. Mišljenja je da je BiH premala zemlja da bi u njoj postojala dva regulatora bankarskog tržišta.

"Kao što svi vozimo desnom stranom ulice trebalo bi naći načina da svi na isti način djelujemo u bankarskom sustavu BiH. Za nas je neminovnost približavanje stavovima EU u svim oblastima pa tako i u bankarskom sektoru'', navodi on za Akta.ba. 

O tom dokle se stiglo u tome kaže da nažalost politika još uvijek ima i u ovom sektoru preveliku moć nad strukom.

''Iako se mnogi političari pozivaju na Dayton, kojeg ne negiram, mora se reći da on ne zabranjuje harmonizaciju tj. da se na isti način regulira bankarski sektor u BiH, da dvije regulatorne agencije mogu imati identična pravila i sankcije za one koji ne provode pravila a ne da se različito tumače stvari koje su faktički iste", navodi on.

Smatra da će trebati još vremena za to, ali kada budemo prihvatili i rješavali predpristupna pitanja prilikom pridruživanja EU doći će do harmonizacije ovih pravila, navodeći da je neminovna jedinstvena regulativa.

O utjecaju novih regulativa EU i stvaranja europske bankarske unije sa jačom ulogom Europske centralne banke (ECB) na nadzor banaka u stranom vlasništvu, koje posluju u BiH, nešto više rekao nam je i prvi guverner Centralne banke BiH i savjetnik centralnih banaka zemalja u regiji Peter Nicholl.

On smatra da Europska bankarska unija neće stvoriti značajnu promjenu u načinu na koji se nadziru podružnice banaka u vlasništvu EU-a na europskoj razini jer će onii dalje biti pod nadzorom nacionalnog  supervizora zemlje u kojoj se nalazi matična banka.

''No, tu bi trebalo biti indirektnih koristi za BiH od pojačanog nadzora, koji će Europska bankarska unija nametnuti matičnim bankama. Jedna od njih je veća pozornost EU na ovo tržište", smatra Nicholl.

Navodi da je budući da BiH ne nalazi unutar eurozone nadležna tijela za bankarstvo u Bosni i Hercegovini trebaju osigurati da su podružnice banaka koje posluju u BiH, dobro kapitalizirane, imaju adekvatnu likvidnost i mogu raditi na samostalnoj osnovi, ukoliko se matična banka nađe u poteškoćama.

Smatra da je za sada bankarski sektor u BiH dobroj poziciji jer banke imaju visoku razinu kapitala i likvidnosti te mogu poslovati samostalno ukoliko budu morale.

OD MODELA VALUTNOG ODBORA MORALO BI SE ODUSTATI TEK PO ULASKU U EUROZONU

Franco Bruni, profesor sa prestižnog talijanskog Univerziteta Bocconi u Milanu, smatra da je bankarski sektor u BiH jedan od sektora koji se najviše modernizirao i da je dosta stabilan i jak.

''Mislim da ste dosta uradili.Sada je ključno političko funkcioniranje zemlje i donošenje tržišno orijentiranih ekonomskih politika. Zemlja također, mora pokazati želju da igra po pravilima EU'', navodi on.

Problem je trenutno, prema njegovom mišljenju, u Uniji koja mora poboljšati funkcinalnost unutar samih zemalja Unije, a nakon toga tražiti to od drugih zemalja.

O tome koje promjene ćemo morati uraditi na putu kao EU i predstoji li nam izmjena modela valutnog odbora, po kojem trenutno radi Centralna banka BiH, Bruni kaže da to ne mora značiti promjenu modela. ''Imamo još jedan primjer modela valutnog odbora u EU i to u Bugarskoj što pokazuje da je moguće biti u EU i imati takav model'', navodi on za Akta.ba.

No, dodaje da on neće biti moguć kada BiH bude ulazila u eurozonu jer tada morati predati poziciju nadzora Europskoj centralnoj banci.

KOORDINACIJA KLJUČNA

Gordan Pehar, član uprave UniCredit banke u BiH, jedne od vodećih banka u BiH, kaže da utjecaj europske banakrske unije na EU ima i pozitivne i negativne efekte te da o tome u javnosti postoje različiti i ponekad oprečni stavovi.

"Sa jedne strane imamo pitanja kao što su ravnopravnost banaka koje posluju unutar eurozone i one izvan nje te njihove konkurentnosti i konkurencije vlasništva. Sa druge strane tu su pozitivni efekti bankarske unije na banke u smislu dugoročne stabilnosti bankarskog sektora, prevazilaženja kriza, unaprijeđenja sustava zaštite štediša i depozitara, te postpuka rješavanja problema banaka koje se nađu u poteškoćama", navodi on. 

Senad Softić, novoimenovani guverner Centralne banke BiH, smatra da je ključni element EU-a jedinstveni nadzorni mehanizam koji vrši ECB koja djeluje u bliskoj suradnji sa nacionalnim nadzornim institucijama.

Smatra  da se moramo ugledati na EU-a i uvažavajujući ustavni i regulatorni okvir, jačati suradnju i koordinaciju, te kroz dobro izbalansiran pristup djelovati uz bankarskom sustavu BiH.

''Koordinacija nadležnih tijela u BiH je od suštinskog značaja iz tog razloga je moja prva aktivnost nakon stupanja na dužnost bila sazivanje sastanka tijela banakrske supervizije koji će bit održan sutra“, naveo je on.

Jačanje supervizije nad bankarskim sektorom Podsjetimo, EU je nakon financijske krize krenula u strukturne reforme bankarskog sektora, sa ciljem jačanja nadzora nad bankama unutar Unije. Europska centralna banka dobila je veća ovlaštenja i kontrolu nad najvećim bankama u eurozoni. Prema dogovoru, banke sa više od 30 milijardi eura aktive će biti stavljene pod direktan nadzor ECB koja može da odluči i da uvede nadzor nad bilo kojom drugom bankom.

D.Kozina 

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces euroatlantskih integracija''

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“