Ekonomski rast proširit će se na sve zemlje Centralne i I. Europe u 2016.

UniCreditova kvartalna prognoza, CEE Quarterly za drugo tromjesečje 2016. godine. CEE Quarterly za prvo tromjesečje 2016. godine: Ove godine ekonomski rast proširit će se na sve zemlje Centralne i Istočne Europe.

• Grupa zemalja CIE-EU ponovit će rezultat iz 2015., kad je zabilježila najbrži rast BDP-a od početka globalne financijske krize
• Učvršćuje se rast u Turskoj, Srbiji i Hrvatskoj, recesija u Ukrajini i Rusiji popušta

Unatoč nedavnim turbulentnim događanjima na globalnim financijskim tržištima, Centralna i Istočna Europa (CIE) imala je dobar početak 2016. godine, karakteriziran ubrzanjem ekonomske aktivnosti i otpornošću financijskih tržišta.  S obzirom na očekivani održani rast u eurozoni, novi krug kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke (ECB) i suzdržani stav američke centralne banke (FED), ove godine rast bi se trebao proširiti na sve zemlje Centralne i Istočne Europe, te se sličnim tempom nastaviti i u 2017. godini. Prema posljednjoj publikaciji CEE Quarterly koju objavljuje UniCreditov odjel za ekonomska istraživanja - UniCredit Economics & FX/FI Research, rast BDP-a bit će najvećim dijelom potaknut kontinuiranim oporavkom domaće potražnje. Međutim, tempo i održivost rasta razlikovat će se od zemlje do zemlje. U zemljama skupine CIE-EU , realni BDP je prošle godine rastao najbrže od početka globalne financijske krize, a čini se da je na dobrom putu da se takav rezultat ponovi i u 2016. godini.

Početkom ove godine na financijskim tržištima zabilježena su značajna turbulentna zbivanja pod utjecajem zabrinutosti u pogledu Kine, globalnih izgleda za rast i zdravlja europskog bankovnog sektora. Iako se nije temeljila na opipljivim dokazima da nam prijeti recesija, ubrzana globalna rasprodaja vrijednosnih papira imala je značajan učinak na tržišta u razvoju. U posljednje vrijeme tržišta su se smirila zahvaljujući dokazima o održanoj ekonomskoj snazi Europe, Sjedinjenih država i Kine i novom krugu kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke, ali su globalni izgledi za tržišta u razvoju postali nesigurniji. U takvim okolnostima regija CIE-EU ističe se kao otok stabilnosti, gdje je pad ekonomske aktivnosti ograničen, a oporavak brz. Rast se također učvrstio i u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj i Srbiji, rast je ograničen nedostatkom prostora za politike koji je uzrokovan visokim fiskalnim deficitom i dugom. U Turskoj je rast potaknut fiskalnom i monetarnom ekspanzijom. U Rusiji i Ukrajini recesija je popustila.

“Za razliku od drugih zemalja regije, ekspanziju domaće potražnje u zemljama skupine CIE-EU nije pratila akumulacija makroekonomskih neravnoteža, što je vladama omogućilo provođenje politika koje podupiru rast bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Snažna ekspanzija domaće potražnje dala je važan ciklički poticaj prihodima, a rast EU transfera omogućio je vladama da ojačaju javna ulaganja, a da pritom ne ugroze ciljane deficite˝, rekao je Lubomir Mitov, glavni ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Europu. "Solidne vanjske pozicije omogućile su zemljama skupine CIE-EU da se u punoj mjeri okoriste globalnim okruženjem izuzetno niskih kamata i obilne likvidnosti, pri čemu su njihove monetarne politike ostale podupiruće, s kamatnim stopama na rekordno niskim razinama i stabilnim valutama."

 

Promjena BDP-a u  %	Prognoza za 2016.	Prognoza za 2017.
Članice EU
Bugarska	3,4	3,6
Hrvatska	1,5	1,6
Poljska	3,7	3,8
Rumunija	4,3	3,8
Slovačka	3,2	3,2
Slovenija	1,9	2,4
Češka	2,2	3,0
Mađarska	2,7	2,6
Zemlje kandidatkinje i druge zemlje
Bosna i Hercegovina	3,0	3,4
Rusija	-2,5	1,2
Srbija	2,2	1,8
Turska	3,3	3,4
Ukrajina	2,0	2,5

Kratkoročni izgledi i dalje povoljni, doseg politika koje podupiru rast uskoro će se istopiti

U perspektivi, UniCreditovi analitičari dalje su optimistični u pogledu kratkoročne prognoze. Unatoč povećanoj volatilnosti tržišta na početku godine, drže se svoje prognoze rasta za eurozonu od 1,7 posto u 2016., što je iznad konsenzusa na tržištu. Nedavni rezultati objave indeksa menadžera nabave i podaci koji se frekventnije objavljuju kao što su podaci o izvozu, narudžbama i industrijskoj proizvodnji potvrdili su da ekonomska aktivnost u eurozoni nastavlja napredovati snažnim korakom. Očekuju se bolji rezultati rasta u čitavoj regiji Centralne i Istočne Europe, pri čemu će rezultati u 2016. vjerojatno biti nešto bolji nego u 2017. Ove godine očekuje se i veći utjecaj politika koje podupiru rast, a sljedeće godine u mnogim zemljama do izražaja će doći opterećenja koja će zahtijevati fiskalnu prilagodbu i monetarno stezanje.

Ukupno gledano, rast bi trebao ostati najsnažniji i uravnoteženiji u zemljama skupine CIE-EU, no vjerojatno će se ubrzati i u Hrvatskoj i Srbiji. U kasnijem dijelu godine trebao bi ubrzati i rast u Turskoj nakon što splasnu političke napetosti i nakon što ekonomija filtrira učinke povećanja minimalne plaće za 30 posto s početka godine. Rusija i Ukrajina će izaći iz recesije, no oporavak će ostati neujednačen i spor, otežan izostankom strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se ojačao potencijalni rast. Oporavak cijena nafte poduprijet će rublju i ruske obveznice, a fiskalna politika postat će ključni izazov. Ukrajina će ostati u problemima, a dug i održivost bit će problematični dok god se ne ukloni politički model kojim dominiraju oligarsi.

"Očekivani oporavak bankovnog kreditiranja također će značajno ojačati privatnu potrošnju, na koju će povoljno utjecati bolja situacija na tržištu rada i snažniji rast plaća. S obzirom na snažne kapitalne pozicije, obilje likvidnosti, vrlo niske kamate i znakove da se razduživanje koje je počelo s globalnom financijskom krizom uglavnom potrošilo, očekujemo da će bankovno kreditiranje odigrati veću ulogu u financiranju ekonomije", rekao je Lubomir Mitov.

Kretanje inflacije u zemljama CIE-EU promijenit će se u održivi trend rasta

Sljedeće godine vjerojatno će se nastaviti sličan obrazac rasta, no rast će možda biti nešto niži jer će izvoz oslabiti uslijed slabije potražnje u eurozoni i jačeg eura, koji će negativno utjecati na konkurentnost u usporedbi s trećim zemljama. S druge strane, korištenje EU fondova opet bi trebalo porasti, što će kompenzirati većinu negativnog utjecaja neto izvoza. Važna razlika u 2017. godini bit će ograničeniji prostor za politike jer će više globalne kamatne stope prisiliti zemlje CIE-EU na monetarno stezanje, a brojne zemlje suočit će se s potrebom fiskalne prilagodbe kako bi izbjegle prekoračenje granice fiskalnog deficita od 3 posto BDP-a.

Unatoč snažnoj domaćoj potražnji, cjenovni pritisci ove godine ostat će ograničeni, uglavnom uslijed nižih cijena nafte i hrane i uvezenog usporavanja inflacije iz eurozone. Očekuje se da će tačka infleksije za potrošačke cijene nastupiti u drugom tromjesečju 2016., nakon čega će se inflacija početi pomicati prema održivom trendu rasta. Takvo kretanje odražavat će ne samo izostanak povoljnih baznih učinaka, već i rastuću ˝temeljnu˝ (core) inflaciju do koje će doći usljed rasta proizvodnje iznad potencijalnog BDP-a kod većine zemalja CIE-EU. Ipak, UniCreditovi analitičari očekuju da će se inflacija približiti ciljevima centralnih banaka tek kasno sljedeće godine, kad će na rasporedu opet biti rast kamata. U međuvremenu je vjerovatno da će centralne banke ostati ˝na čekanju˝ s takvom politikom. Skromno daljnje popuštanje monetarne politike (smanjenje kamatne stope) moglo bi se dogoditi jedino u Poljskoj.