Kako će se nadzirati banke na nivou države

Konačan cilj, kada se govori o uspostavi regulatora u bankarskom sektoru na državnom nivou je formiranje supervizije banaka, koja bi djelovala pod okriljem Centralne banke BiH. Uspostavljanje regulatora je bila tema i na sastancima domaćih vlasti sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Glavna prepreka odlučnijem iskoraku u tom pravcu je protivljenje vlasti RS-a ovoj ideji, uz već poznato obrazloženje da se radi o prenosu nadležnosti.

PROBLEMI U RS-U

U vrlo kratkom roku u RS-u su čak četiri banke došle u velike probleme, a to su Pavlović banka, Bobar banka, Investicijsko-razvojna banka RS i Banka Srpske. Od njih četiri, čak dvije, Bobar i Banka Srpske, su likvidirane. Ono što je zajedničko za sve njih je da Agencija za bankarstvo RS-a nije registrovala nikakve nepravilnosti u njihovom radu, odnosno nije ništa učinila da spriječi njihovu propast, a to su po zakonu bili dužni učiniti. Upravo taj propust Agencije za bankarstvo je argument za uspostavu supervizije na državnom nivou – rečeno je za Faktor u Vijeću ministara.

U okviru reforme bankarskog sistema trebao bi biti formiran i takozvani rezolucioni fond, odnosno fond za spas banaka. Ovaj fond treba da osigura veću stabilnost bankarskog sektora u cijeloj državi.

"Novac za fond bi izdvajale banke članice, na osnovu svoje dobiti, kao što se finansira i Agencija za osiguranje depozita (AOD). Upravo su iskustva te agencije jedan od argumenata i za uspostavu državne kontrole nad bankama. Naime, većinu sredstava kojima raspolaže AOD osiguravaju banke iz FBiH, ali se veći dio tog novca troši u RS-u. Upravo zato i banke traže bolju kontrolu nad novcem kojeg izdvajaju. Također, supervizija banaka treba da spriječi da se na nezakonit način „isisava“ novac iz banaka, a da se ta sredstva namiruju iz fonda za spašavanje", pojasnio je naš izvor.

Reforme u bankarskom sektoru bila je jedna od tema jučerašnjeg sastanka ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande sa predstavnicima MMF-a, u okviru razgovora o odobravanju novogkreditnog aranžmana za našu zemlju, vrijednog 1,05 milijardi KM. Većina uvjeta koje zahtijeva MMF da bi odobrio ova sredstva već je sadržano u Reformskoj agendi.

Osim toga, MMF insistira na većem stepenu saradnje između entitetskih poreznih institucija i Uprave za indirektno oporezivanje, kako bi se spriječile porezne zloupotrebe.

REDOVNA PROVJERA​

O potrebi uspostave regulatora kvaliteta aktive banaka na državnom nivou govorio je i predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić prilikom susreta sa predstavnicima MMF-a u Washingtonu.

"Ono što smo mi tražili je da postoji model permanentne revizije kvalitete aktive svih banaka u BiH kako bi izbjegli situacije u koje smo ušli likvidacijom Bobar banke, problemom koji ima Banka Srpske ili Pavlović banka. U svakom slučaju mora postojati neka vrsta regulatora koji će redovno provjeravati kvalitet aktive banaka, jer je likvidacija Bobar banke značajno uzdrmala kvalitet funkcioniranja Agencije za osiguranje depozita. Ne možemo dozvoliti da se takvo što ponovo desi i da bankarski sistem koji je krvotok svake zemlje dođe u propast", izjavio je Zvizdić za Faktor nakon sastanka sa predstavnicima MMF-a u Washingtonu.

Tačnije, premijer Zvizdić je tražio od MMF-a da se uključi u formiranje regulatora, piše Faktor.