Nakon što je presudom Apelacijskog suda Distrikta Brčko, krajem augusta ove godine, naplata takozvane obrade kredita proglašena nezakonitom, mnogi građani ove lokalne zajednice odlučili su podići tužbe protiv banaka kod kojih su podigli kredite. Struka smatra da te naknade ne pripadaju kategoriji direktnih troškova nego se mogu smatrati bankarskom praksom, objavila je FTV.
Klijent advokata Srđana Marjanovića, koji je pred brčanskim Osnovnim, a potom i Apelacionim sudom dobio presudu, jer mu je kod jedne poslovne banke 2008. godine obrada kredita naplaćena 2.000 maraka, nije želio pred kamere. Njegov advokat tvrdi da je ovo prva ovakva presuda u Distriktu, a vjerovatno i u BiH, te da je ovom presudom utvrđeno da jednokratna naknada koja se kreće do 1,5 posto ne predstavlja stvarni trošak banke: "Banka ne može naplaćivati određene usluge i troškove za koje se ne zna na koji način su utvrđeni, na koji se način došlo do njih i zbog čega se ista naknada u procentualnom iznosu vezuje za iznos odobrenog kredita. Korisnici kredita moraju unaprijed da znaju o kakvim troškovima se radi", kaže advokat.
Ekonomist Srđan Lalić vještačio je u spomenutom slučaju pred Osnovnim sudom i tvrdi da troškovi obrade kredita u ekonomskom smislu nemaju ekonomsku opravdanost, jer ne pripadaju kategoriji direktnih troškova, nego se ta vrsta troškova može podvesti pod bankarsku praksu: "Kamatna stopa je cijena kredita, koja obuhvata troškove banke kod prikupljanja depozita od klijenata, operativne troškove u koje su uključeni troškovi obrade kredita, troškovi rizika procjene rizika i, naravno, na kraju maržu”.
Ako ne svi, onda većina građana Brčkog bila je jednom ili više puta u periodu od 2000. do danas, korisnik nekog od kredita kod brojnih banaka čije poslovnice djeluju u ovom gradu. Ovakvu presudu smatraju korisnom za građane.
Izjavu neke od banaka nismo uspjeli dobiti jer nisu željeli pred naše kamere. A nakon ove presude, advokata Marjanovića zatrpali su zahtjevi novih više od 250 klijenata za tužbe zbog nezakonite naplate za obradu kredita.
"Bez obzira na to o kakvom vremenskom periodu se radi, da li su krediti otplaćeni ili ne, o kojoj vrsti kreditnog proizvoda se radi – apsolutno nema ograničenja u pogledu traženja vraćanja tog novca", ističe Marjanović.
Budući da su poslovne banke u BiH nakon posljednjeg rata nesebično davale kredite, može se samo pretpostaviti da je novac naplaćen od klijenata za obradu kredita u višemilionskim iznosima i da predstavlja njihov ekstraprofit, navodi FTV.
