Burza u BiH jedna od rijetkih koja nije pala

Drastičan pad dionica koji je svoj vrhunac doživio u ponedjeljak kada je prvo u SAD-u, a zatim i u ostatku svijeta, došlo do strmoglavog pada burzi. Ipak, BiH je postala iznimka u tom slučaju i njena burza je ostala jedna od dvije stabilne u Europi.

Riječ je o strmoglavom padu svih burzi koji još uvijek nitko ne može objasniti, a to je najveći pad u posljednjih nekoliko godina. I dok jedni smatraju da kriza dolazi ranije, a drugi da je riječ o normalnoj korekciji cijena dionica, ekomomski analitičari ističu da BiH ne mora brinuti o takvim stvarima, barem zasad, piše Radiosarajevo.ba.

Naime, SAD, Europa i Azija prema bilježenjima brokerske kuće Intercapital nalaze se u crvenom ili ljubičastom intervalu, zbog drastičnog pada burzi, a Hrvatska, Rumunija i Bugarska imaju najveći pad u Europi. U zelenom, pozitivnom spektru poslovanja ostale su jedino BiH i Slovačka.

"Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i većina drugih malih tranzicijskih tržišta, nije u dovoljnoj mjeri povezano s međunarodnim tržištima da bi se turbulencije koje su zabilježene početkom ovog tjedna prelile i na domaće tržište", pojasnio je za Radiosarajevo izvršni direktor Sarajevske burze (SASE) Almir Mirica.

To praktično znači da dionice u BiH premalo ovise od onih u ostatku svijeta, te je potrebna mnogo veća kriza kako bi se ona osjetila na tržištu naše zemlje.

Ipak, brojni analitičari zabrinuti su jer ne mogu sa sigurnošču utvrditi pad dionica širom svijeta.

"Drastični pad glavnih američkih indeksa, koji je započeo u petak prošli tjedan dostigao je vrhunac u ponedjeljak. Dow Jones Industrial je dostigao najveći pad u svojoj povjesti, a kao reakcija na vijesti s američkih tržišta došlo je do pada japanskog Nikkei indeksa, njemačkog DAX-a, ali brojnih drugih indeksa. Analitičari još nisu sigurni što je uzrok naglog pada indeksa u SAD-u. Jedina vijest vrijedna spomena jeste  bila objava podataka o nezaposlenosti u SAD, prema kojima je došlo do pada stope nezaposlenosti i početka rasta osobnog dohotka. Analitičari smatraju da je ovo kod investitora izazvalo strah od inflatornih pritisaka, koji bi prouzročili (brže) povećanje kamatnih stopa od strane američke centralne banke. Ovo bi svakako označilo kraj ere jeftinog novca za tržište kapitala, što je neke investitore ponukalo da realiziraju svoju kapitalnu dobit", pojasnio je Mirica.

Dodao je kako je, ipak, do smirivanja situacije došlo već naredni dan, te da iako nisu nadoknađeni gubici indeksa trgovanje je bilo generalno optimističnije. Ironično, brojni analitičari pojašnjavaju kako je do pada dionica, odnosno burzi došlo zbog poboljašnja rada gospodarstva, zbog čega su se mnogi zabrinuli da bi uskoro moglo doći do neke velike financijske krize, poput one iz 2008. i 2009. godine.  To je izazvalo i ozbiljne reakcije nadležnih organa koji istražuju sve uzroke pada, ali moguće kretanje burzi u narednom razdoblju.

"Kao što tržište brzo padne, tako brzo se može i oporaviti. U prosjeku je potrebno oko pet mjeseci da se pad od 10 do 20 posto vrati na početno stanje, isto toliko je potrebno i da padne", objasnio je Sam Stovall, investicijski strateg.