
Foto: Bloomberg
26.11.2025 |
Kapital / DIONICE
Izvor: Fena
Suosnivač Lukoila Leonid Fedun prodao je svojih 10% dionica vrijednih oko 7 mlrd USD, dok kompanija pod sankcijama rasprodaje inozemnu imovinu.
Nakon tri decenije u kojima je učestvovao u izgradnji Lukoila u jednu od vodećih svjetskih naftnih kompanija, njen suosnivač Leonid Fedun okončao je svoje učešće u vlasničkoj strukturi. Prema navodima tri izvora, početkom 2025. godine prodao je oko deset posto dionica kompaniji samoj, a vrijednost tog paketa Reuters procjenjuje na približno sedam milijardi dolara, iako nije potvrđeno da je zaista postignut taj iznos.
Lukoil je u prethodnom periodu pokušavao izbjeći posljedice zapadnih sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali je u oktobru ipak došao pod snažan udar i od tada započeo proces rasprodaje svoje inozemne imovine, navodi Reuters. Analitičari su već duže vrijeme procjenjivali da bi ova kompanija, usljed ekonomskih pritisaka, mogla postati meta potencijalnog preuzimanja od strane državnog Rosnefta, koji se također nalazi pod sankcijama.
U odvojenom saopćenju iz augusta Lukoil je najavio da će poništiti 76 miliona vlastitih dionica – oko 11 posto ukupnog kapitala – otkupljenih na tržištu tokom 2024. i 2025. godine.
Fedun, rođen u Ukrajini i trenutno nastanjen u Monaku, stekao je znatan dio svog bogatstva tokom privatizacijskog procesa 1990-ih, u periodu nakon raspada Sovjetskog Saveza i za vrijeme mandata tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina. Prije toga je, kao diplomac vojne škole, radio kao predavač, a tokom 1980-ih boravio u Sibiru, gdje je upoznao Vagita Alekperova, jednog od ključnih sovjetskih naftnih menadžera.
Njihova saradnja započela je privatizacijom zapadnosibirskih naftnih polja nakon što je Jeljcin 1993. godine odobrio njihovu prodaju, što je omogućilo transformaciju državnih naftnih kompanija u privatne subjekte i stvorilo novu generaciju ruskih milijardera. Dok je Alekperov kao izvršni direktor radio na jačanju domaće naftne proizvodnje, Fedun je vodio procese akvizicija unutar Rusije i u inostranstvu.
Takva strategija donijela je značajan iskorak 2004. godine, kada je američki ConocoPhillips otkupio veliki dio Lukoilovih dionica, koje je zatim prodao 2010. godine prilikom povratka fokusiranosti na američko tržište.
Kompanija je nastavila širiti poslovanje i nakon što je Vladimir Putin preuzeo dužnost predsjednika 2000. godine i započeo jačati utjecaj države u ključnim sektorima. Iako se Lukoil suočavao s istragama o poreskim obavezama koje su pogađale industriju, uspio je izbjeći sudbinu Yukosa i njegovih dioničara, čije je poslovanje okončano nakon politički osjetljivih sporova s državom.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.