SAD uvele sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama

Sjedinjene Američke Države objavile su novi paket sankcija protiv najvećih ruskih naftnih kompanija, Rosnefta i Lukoila, optužujući Moskvu za izostanak volje da okonča rat u Ukrajini. Istovremeno, Rusija je sprovela obimnu vojnu vježbu koja je uključivala testiranje nuklearnog oružja.

Mjere su najavljene dan nakon što je propao planirani samit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina. Trump je novinarima kazao da je otkazao susret jer mu “nije djelovalo ispravno”. Prema saopćenju američkog Ministarstva finansija, cilj sankcija je ograničiti ruske prihode od energenata i time oslabiti finansiranje rata protiv Ukrajine, prenosi Reuters.

Odluka označava preokret u dosadašnjoj politici Bijele kuće, koja je nastojala balansirati između pritiska na Moskvu i diplomatskih pokušaja da potakne prekid sukoba. Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da “vrijeme ubijanja mora prestati” i pozvao na trenutno primirje. Nakon njegove izjave, cijene nafte porasle su za više od dva dolara po barelu.

Trump je dugo odolijevao pritiscima Kongresa da uvede energetske sankcije, nadajući se dogovoru s Putinom. Međutim, pošto napredak nije ostvaren, poručio je da “vrijeme za akciju više ne može čekati”. Istovremeno je naglasio da SAD još neće isporučiti Ukrajini dalekometne rakete tipa Tomahawk, jer bi, prema njegovim riječima, ukrajinskoj vojsci bilo potrebno “najmanje šest mjeseci” da savlada njihovu upotrebu.

Uoči susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji, Trump je poručio da očekuje od Pekinga da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu i pomogne u okončanju borbi. Kina i Rusija posljednjih godina intenzivirale su strateško partnerstvo.

Kremlj je, pak, demonstrirao vojnu moć objavljivanjem snimka vježbi u kojima su korišteni kopneni, morski i zračni nosači nuklearnog oružja, uključujući interkontinentalne balističke rakete sposobne da pogode teritorij SAD-a. Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da su bombarderi Tu-22M3 izvodili letove iznad Baltičkog mora, uz prisustvo borbenih aviona stranih — vjerovatno NATO — država.

U jeku sukoba, ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je podsjećao na nuklearne kapacitete zemlje kao poruku Zapadu. Paralelno s tim, NATO ovog mjeseca provodi vježbe nuklearnog odvraćanja, dok su zemlje Evropske unije usvojile 19. paket sankcija protiv Rusije, uključujući zabranu uvoza ukapljenog prirodnog gasa.

List Wall Street Journal objavio je da su SAD navodno ukinule ograničenja Ukrajini u korištenju nekih dalekometnih raketa dobivenih od zapadnih saveznika, što bi Kijevu omogućilo napade unutar ruske teritorije. Trump je tu tvrdnju demantovao putem društvenih mreža.

U međuvremenu, Švedska je potpisala pismo namjere o isporuci borbenih aviona Gripen Ukrajini, čime bi dodatno ojačala odbrambene kapacitete Kijeva. Ukrajinski piloti su već testirali te letjelice, poznate po izdržljivosti i nižoj cijeni u odnosu na američke F-35. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina planira primiti prve avione naredne godine, s očekivanom nabavkom najmanje stotinu jedinica.

Dok rat ulazi u četvrtu godinu, Rusija i Ukrajina i dalje razmjenjuju raketne udare, a američki pokušaji posredovanja suočavaju se s novim preprekama.

Prošle sedmice Trump i Putin su, nakon dužeg prekida u komunikaciji, najavili mogućnost sastanka u Mađarskoj, ali je Bijela kuća potom saopćila da američki predsjednik “nema planove za susret u skorije vrijeme”. Trump je izjavio da “ne želi sastanak bez konkretnih rezultata”, što je, prema Kremlju, i stav Moskve.