Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda zabilježio izvoz od 41 mil. KM

Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, prema analizi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta, u posljednjih pet godina bilježi rast izvoza sa 29 na 41 milion KM (42%). U 2019. godini zabilježen je rast od 4% u odnosu na 2018. godinu, uz blagi pad uvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 246% (na 1 KM uvoza izvezemo 2,46 KM).

U 2019. godini je u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 41 milion KM, dok je uvoz iznosio 16 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 246% (na 1 KM uvoza izvezemo 2,46 KM).

Izvoz je realizovan na 46 tržišta širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta. Iz ovog sektora mjesečno na tržište zemalja EU izvezemo oko tri miliona KM.

U strukturi razmjene na obje strane dominiraju samonikle gljive, kojih je u prošloj godini izvezeno 22,7 miliona KM (56% ukupnog izvoza u sektoru). Najviše su se izvozile suhe gljive, a ključna tržišta su Švicarska i Italija, gdje mjesečno izvozimo oko 1 milion KM.

Druga najznačajnija kategorija u izvozu su eterična ulja, kojih je u 2019. godini izvezeno u vrijednosti od 6 miliona KM. Iako je vrijednosno zabilježen pad izvoza od 18%, količinski je zabilježen rast od 14%, tj. sa 36 na 41 tonu. Na ovakva kretanja uticalo je smanjenje cijene ulja od smilja na svjetskom tržištu, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Prosječna izvozna cijena ulja po kilogramu je pala sa 236 KM/kg koliko je iznosila u 2016. godini na 145 KM/kg u 2019. godini. Izvoznici eteričnih ulja mogu se pohvaliti da su vlastitom upornošću i izlaganjem na vodećim međunarodnim sajmovima uspjeli plasirati svoje proizvode na čak 37 tržišta širom svijeta. U pet vodećih tržišta spadaju Francuska, Belgija, Hrvatska, SAD i Slovenija, ali su eterična ulja iz Bosne i Hercegovine stigla i do Vijetnama, Meksika, Kanade i Australije.

Od ostalih proizvoda u ovoj kategoriji treba spomenuti med, kod kojeg bilježimo rast izvoza sa 9 na 23 tone, odnosno sa 167 hiljada KM na 367 hiljada KM. Iako tradicionalno oko 90% potreba zadovoljavamo iz domaće proizvodnje, med u vanjskoj trgovini bilježi deficit od 2,2 miliona KM, te analiza pokazuje da na 1 kilogram meda izvezenog iz Bosne i Hercegovine uvezemo 14,5 kilograma meda. Prosječna cijena izvezenog meda iznosi preko 16 KM, dok je prosječna cijena uvezenog meda ispod 8 KM. Najniža zabilježena cijena uvezenog meda iznosila je svega 4,37 KM/kg za med iz Srbije. Med najviše izvozimo u zemlje Bliskog Istoka, primarno na tržište Saudijske Arabije.