I u 2013. po sistemu toplo-hladno

 

Cijene hrane u 2012. godini u našoj zemlji su rasle laganim, ali sigurnim korakom, a u 2013. se ne očekuju nagla povećanja cijena jer kod građana ima sve manje novca, ocjena je predstavnika udruženja potrošača u BiH.

Generalni sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović kaže da svaki mjesec već osam godina prati kretanje cijena 65 proizvoda.

Donji prag

"U posljednjih pet godina evropska statistička agencija Eurostat je napravila pregled prehrambenih proizvoda i pića koji se podudara s našim načinom praćenja cijena. Cijene u posljednjih četiri-pet godina nisu imale značajne skokove. Pojedini artikli, poput jestivog ulja, poskupe, ali se ubrzo vrate na staru cijenu. Cijena ulja je u našoj zemlji u posljednja tri-četiri mjeseca imala značajan skok, ali je sada u padu. Na primjer, cijena litra ulja dijamant je otišla na 3,60 KM, pa se vratila na 3,10 KM. U Srbiji se desila slična situacija, ali je država intervenisala robnim rezervama. Stvar je u tome da ulje u strukturi ukupnih troškova učestvuje do 1,5 posto i značajnije ne remeti ukupne troškove", smatra Petrović.

Donji prag prehrambenih troškova od kojih ovisi egzistencija četveročlane porodice, kaže Petrović, u posljednje dvije godine se kretao od 582 KM, koliki je bio u augustu 2011. godine do 665 KM, koliko je iznosio u maju 2012. Najnoviji podaci kojima raspolaže i naš sagovornik govore da je u decembru 2012. u RS-a za ispunjavanje donjeg praga trebalo 655 KM, što je za 25 KM više u odnosu na decembar 2011. godine. To znači da su cijene osnovnih životnih namirnica u tom periodu narasle za 3,21 posto.

"Najveće promjene cijena se odnose na voće i povrće, čija je cijena najniža, u pravilu, u julu i augustu, ali nakon toga, sve do maja, cijena voća i povrća raste. Voće i povrće tokom zime čine 27 posto troškova prehrane, a u ljetnim mjesecima oko 14 posto. Kada pričamo o platežnoj moći stanovnika i prerađivačkoj industriji koja stvara sredstva i izdržava sve ostale sektore u državnoj upravi, onda ćemo vidjeti da smo u vrlo lošoj situaciji. Nekada je u prerađivačkoj industriji (2005. godine) trebalo 2,75 plata za namirenje svih troškova, a sada oko tri prosječne plate. Dakle, platežna moć stanovništva i prosjek plata su pali, kao i broj zaposlenih u industriji. To je zabrinjavajuće", ističe Petrović.

Cijene hrane u 2013. godini će određivati masa novca koji se nalazi kod građana, a njega će, tvrdi Petrović, biti manje nego u 2012. On dodaje da su trgovci konačno shvatili u kakvom okruženju posluju i kakva je platežna moć bh. kupaca.

"Standard bh. građana je vrlo nizak i mislim da u 2013. godini neće biti prostora za divljanje cijena", kazao je naš sagovornik.

Predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona Gordana Bulić rekla nam je da smo u 2012. godini imali tihi rast cijena.

"Trgovci priznaju da su njihove cijene rasle svakodnevno i pomalo. Cijene zavise od odnosa ponude i potražnje. BiH, nažalost, uvozi oko 80 posto prehrambenih proizvoda čija je cijena mnogo niža u zemljama iz kojih uvozimo. Svi se bojimo totalnog ukidanja carinske zaštite jer se to neće pomoći padu cijena nego zaradi trgovaca. Nadamo se da zbog odnosa ponude i potražnje neće biti značajnijeg rasta cijena hrane u BiH u 2013. i da će ta godina biti stabilizaciona", naglasila je Bulić.

Godina 2012. će bh. građanima ostati u pamćenju po skromnijoj potrošačkoj korpi, tako da će trgovci morati računati na to da u slučaju novih povećanja cijena svoju robu neće imati kome prodati.

"Trgovci će u slučaju novih poskupljenja imati pad prometa i veće troškove za svoju radnu snagu, te će postati nerentabilni. Uz određeno povećanje zapošljavanja u 2013. godini bi trebalo doći do stabilizacije cijena, a u svemu tome bi mogle pomoći i bolje vremenske prilike od onih (katastrofalnih) koje smo imali u 2012. U toj godini smo preživjeli osam mjeseci suše koja je pogodila domaće proizvođače hrane", ističe Bulić.

Trgovci svoju zaradu ne vide na hljebu, mlijeku, ulju ili šećeru na koje su, prema istraživanjima udruženja potrošača, niske marže. Zarada je na malo "luksuznijim" proizvodima poput pojedinih konditorskih proizvoda (slatkiša) i alkoholnih pića. Jedan od sofisticiranijih načina zarade trgovaca je smanjenje gramaže, pa se čokolade prodaju pakovanjima od 80 grama, riža od 800 grama, pa čak i jestivo ulje u pakovanju od 900 mililitara, a sve za cijenu gramaže na koju smo navikli. 

Racionalna potrošnja

"Većina potrošača poleti za nižom cijenom ovih proizvoda, ne vidjevši da je riječ o manjim količinama od uobičajenih. Na kraju dođu do zaključka da su platili veću cijenu od normalne", naglasila je Bulić.  

Udruženja potrošača u našoj zemlji bh. građanima preporučuju da troše racionalnije i da bolje planiraju porodični budžet. Posebnu pažnju treba obratiti na pažljivije planiranje pravljenja hrane u domaćinstvu koju nerijetko bacamo, dok ljudi koji koricu hljeba traže u kontejnerima za smeće ima sve više. Druga preporuka je da građani koji za to imaju uslove zasiju povrće i voće.