Promet od milijardu i 280 miliona maraka za 11 mjeseci u Tešnju

Prema podacima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PUFBiH), na prostoru općine Tešanj u prvih 11 mjeseci ove godine evidentiran je ukupni promet preko fiskalnih uređaja od 1.280.203.487, 27 KM, što je najviše od 12 općina ili gradova u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK).

Tešanj je, po tom ekonomskom pokazatelju, sedma općina ili grad u FBiH. Više je uplaćeno samo u sarajevskim općinama Novi Grad (3.068.174.007,74) i Ilidža (2.720.057.308,83), zatim gradovima Tuzla (2.324.638.491,20) i Mostar (2.240.461.607,53), koji su i kantonalna sjedišta, kao i sarajevskim općinama Centar (1.993.325.174,96) i Novo Sarajevo (1.483.933.324,07).

Tešanj je, sada, prvi put pretekao i Grad Zenicu (1.279.502.156,58 KM), koja ima duplo veći broj stanovnika, a uz to je i sjedište te je u njemu registrirano i najviše kantonalnih preduzeća ZDK-a.

''U svim tim općinama, u kojima je uplaćeno više nego na području naše općine, registrirana su neka državna, federalna ili kantonalna preduzeća. U tom smo periodu imali duplo veći promet od nekih općina koje imaju otprilike isti broj stanovnika, kao što su Kakanj, Cazin, Vogošća... Ovaj podatak ne treba nikoga čuditi, jer je u 2019. godini godini vrijednost izvoza sa prostora općine Tešanj iznosila 375 miliona KM'', ističe načelnik te općine Suad Huskić.

Huskić je na proteklim Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo dobio povjerenje svojih sugrađana te će i narednih četiri godine biti načelnik Tešnja.

On napominje kako tešanjske firme izvoze, primjerice, više nego Unsko-sanski kanton te da u izvozu Federacije BiH sudjeluju s oko pet, a ZDK-a 25 posto, mada ta općina čini oko dva posto stanovništva FBiH.

''U prethodnih osam godina imali smo skoro pa duplo brži rast broja zaposlenih od ostataka FBiH ili BiH. Trenutni broj zaposlenih je 13.447 na 43.700 stanovnika i po procentu zaposlenih smo u prvih 10 općina i gradova u FBiH, mada nismo nikakvo administrativno sjedište. Imamo najpovoljniji odnos broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera - 2,6 radnih mjesta na jednog penzionera, dok je prosjek FBiH 1,6:1. Tokom pandemije koronavirusa broj zaposlenih smanjen je za oko 400 radnih mjesta'', objašnjava Huskić.

Svi pokazatelji, napominje, govore kako je Tešanj vrlo važan ekonomski prostor i da poboljšava prosjek BiH.

''U Tešnju se mnogo radi i rezultati se mogu vidjeti u ovim pokazateljima. Smisao ukazivanja na ove podatke nije u tome da bismo pravili marketing, nego da ukažemo na stvari koje treba mijenjati radi bh. ekonomije'', istaknuo je.

Huskić smatra da sadašnji način oporezivanja dohotka nije nikako dobar. Odgovara administrativnim centrima, a guši privredu i koči podizanje primanja uposlenih.

''Tamo gdje se prozvodi i izvozi, prosječna plata je 650-750 KM, kao što je u Tešnju, Gračanici, Gradačacu…. Tamo gdje je javni sektor i administracija, prosječna plata iznosi više od 1.000 KM. To nije dobro za bh. ekonomiju, jer nije stimulativno za dalji razvoj i ulaganja, za povećanje broja zaposlenih'', upozorava tešanjski načelnik.

Osim toga, kaže, niski rast plata u proizvodnji utiče i na povećanje migracija te odlazak, uglavnom mladih i najkvalitetnijih kadrova iz BiH.

''Ljudi odlaze! Negativni efekti se samo uvećavaju i ako ne reagujemo pravovremeno ugušit ćemo i one koji imaju potencijal da dalje rastu. Drugi razlog zašto iznosimo pokazatelje iz naše općine, je raspodjela prikupljenih poreza, koji se ne vraćaju na pravedan način u lokalne zajednice. Raspodjela prihoda ne uvažava i doprinos tih zajednica ukupnom prihodu'', podvlači Huskić.

Duplo se više sredstava od PDV-a, napominje, ostavlja u Sarajevu, nego u drugim sredinama, tamo gdje je najviše adminstracije. Prometom na području Tešanj ostvaren je veliki prihod BiH od PDV-a, ali taj podatak nema nikakav značaj u trenutnom sistemu raspodjele prihoda.

''Kriteriji za raspodjelu poreza je i površina općina, što je ponekad šuma ili prazan prostor, a industrijska centri, rad uposlenih u industrijskom sektoru, odnosno proizvodnji, nemaju mjesto koje zaslužuju. Treba nam više pravednosti i jasnih kriterija'', kazao je.

On dodaje da traže i racionalizaciju javnog sektora i transparentnost te što bržu promjenu propisa o doprinosima na plate i načina raspodjele sredstava od prikupljenih poreza.

''Naš budžet, koji je nešto manji od 20 miliona KM, mnogo je manji od budžeta administrativnih centara, koji imaju manje zaposlenih. Imamo i najjeftiniji javni sektor u BiH i najmanje ljudi u administraciji, a od, po broju stanovnika sličnih općina, za administraciju na godišnjem nivou trošimo manje za oko 500.000 KM'', podvlači Huskić.