Procvjetao izvoz kornišona iz BiH

Proizvodnja krastavaca kornišona u Bosni i Hercegovini je ove godine na zadovoljavajućem nivou, a izvoz ovih poljoprivrednih proizvoda je u odnosu na prethodnu godinu veći za preko 2,5 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je 6.816.960 kilograma krastavaca kornišona ukupne vrijednosti 12.907.480 KM.

"U istom periodu prošle godine izvezeno je 5.217.188 kilograma kornišona ukupne vrijednosti 10.260.504 KM", rekli su za "Nezavisne" u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Istakli su da je za osam mjeseci ove godine najveći izvoz kornišona kao i prethodnih godina bio u Njemačku, u koju je došlo 4.469.126 kilograma, ukupne vrijednosti 9.233.607 KM.

"Nakon Njemačke ove godine je najviše izvezeno u Hrvatsku - 1.057.910 kilograma ukupne vrijednosti 1.765.990 KM, Sloveniju 936.180 kilograma vrijednosti 1,5 miliona, Češku 198.180 kilograma vrijednosti 175.233 KM i tako dalje", kazali su u UIO BiH.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u toku 2019. godine za osam mjeseci izvezeno 4.251.540 kilograma ove vrste krastavca ukupne vrijednosti 7.837.483 KM.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, rekao je za "Nezavisne" da su vremenske prilike pogodovale proizvodnji kornišona.

"Najviše je pogodovalo onima što su imali obezbijeđene sisteme navodnjavanja. Koliko ja znam, najveći kupac i uvoznik naših kornišona jeste Njemačka", naveo je Mastalo.

Dodao je da postoji i nekoliko domaćih firmi za koje poljoprivrednici proizvode kornišone.

"Ono što mislim jeste da je umanjen izvoz jer su zbog visokih temperatura kornišoni morali da se brže beru", kazao je Mastalo.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, istakao je da su ove godine postignuti dobri rezultati te da su bili visoki prinosi krastavca.

"Prije svega, pogodovale su visoke dnevne i noćne temperature, jer to njima odgovara. Oni koji su imali obezbijeđen sistem navodnjavanja su imali visoke prinose", naveo je Selimović.

Prema njegovim riječima, problem predstavlja to što samo preko jednog graničnog prelaza, i to Gradiške, mogu izvoziti krastavce.

"Problem je taj granični prelaz, što ne možemo na više njih izvoziti u Hrvatsku i Evropsku uniju, a fitosanitarni inspektori ne rade vikendom, tako da ni tada ne možemo izvoziti. Snalazimo se i izvozimo preko Srbije i Mađarske, ali to dosta povećava troškove", naglasio je Selimović.

Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika FBiH Tuzlanskog kantona, rekao je da suša ove godine nije pogodovala proizvođačima kornišona koji nisu imali obezbijeđen sistem navodnjavanja.

"Mislim da je u odnosu na prethodnu godinu manje proizvedeno, a cijena prve klase je oko 1,10 KM po kilogramu, dok je treća klasa bila oko 30-40 feninga", naveo je Hasanović.