BiH bilježi značajan rast izvoza neopasnog otpada, posebno staklenog, metalnog i tekstilnog

Svaka zemlja proizvodi značajne količine otpada od bačene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih uređaja, papira i plastičnih vrećica, stare odjeće i obuće...

Količina otpada svakako zavisi od tehnološkog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potrošnje i proizvodnje stanovništva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.

Zbog širokog raspona vrsta otpada i kompleksnih načina odlaganja otpada, odnosno procedura i razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta teško je dobiti potpuni uvid u proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda različitih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.

U razvijenim ekonomijama sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad postaje važan resurs u tim zemljama.

Iako je upravljanje otpadom izuzetno složen i skup proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje za što su potrebna značajna ulaganja, nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti značajni prihodi i stvarati nova radna mjesta.

Uz navedeno određene vrste otpada imaju i svoju širu globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su već godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet međunarodne trgovine.

Također u zemljama Evropske unije planovi razvoja vlastite ekonomije uključuju i naglašavaju potrebu za osiguranjem kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograničavanjem energetske upotrebe na nereciklirajuće materijale i zaustavljanjem nezakonite isporuke otpada.

Prema Analizi Agencije za statistku BiH o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona).

Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad. 

Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934 tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.

Posmatrajući pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog, metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada. 

Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina metalnog, plastičnog, otpada od sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i zadržao trend rasta tokom posmatranog perioda.

U 2021. godini uočen je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a najviše, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.

Količina izvezenog staklenog otpada bila je veća za 5,1 posto, a tokom 2021. godine najveće količine izvezene su u Hrvatsku.

U 2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože, otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena odjeća. Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.

 U 2021. godini uočen je pad izvoza otpadnog papira i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno je u Srbiju.

Analiza podataka o izvozu plastičnog otpada u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i pada rast izvezenih količina.

U 2021. godini uočen je pad izvoza, količina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a također je najviše izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.

Izvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa  u 2021. godina bilježi rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 55,9 posto izvezeno je u Hrvatsku.

U 2021. godini količina izvezenog gumenog otpada bila je veća za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog otpada izvezeno je u Slovačku.

Analiza podataka o uvozu metalnog otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada uvezenih količina.

U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 37,1 posto uvezeno je iz Švicarske.

U 2021. godini zabilježen je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a najviše, 52,5 posto uvezeno je iz Njemačke, zabilježen je i rast uvoza otpadnog papira i kartona, a najviše, 48,6 posto od ukupnog uvoza uvezeno je sa Kosova.

U 2021. godini količina uvezenog plastičnog otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najviše,  6,7 posto plastičnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.

U prošloj godini smanjen je i uvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa, a od ukupne količine 35,2 posto uvezeno je iz Mađarske.

U 2021. godini uočen je i pad uvoza količina gumenog otpada, a od ukupno uvezene količine  73,3 posto uvezeno je iz Srbije.

Zbog nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu/izvozu neopasnog otpada prema Regulativi 259/93/EEC o prekograničnom prometu otpada, Odsjek za statistiku okoliša Agencije za statistiku BiH je poduzeo aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.

Razvoj i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz statističke institucije.

Osnova razvoja je utvrđena evropskim propisima i stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri usklađena sa zemljama EU.

Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI).

Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu sa Protokolom o saradnji potpisanim između tih dviju institucija.