Promet platnim karticama na internetu lani je premašio 448 miliona maraka, a tome su doprinijele nove politike prodajnih lanaca u zemlji, pojačane aktivnosti dostave robe u prehrambenoj i industriji ugostiteljstva, ali i početak dostave u BiH nekih od najvećih svjetskih onlajn trgovina.
Navedeno je to u godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2022. godinu, prema kojem je internet prodaja lani nastavila snažno da raste u odnosu na 2021. godinu i to za čak 69,1 odsto.
Poređenja radi, građani su na onlajn šoping 2019. godine karticama “ispeglali” tek 157,4 miliona maraka.
"Na internet prodaju u inostranstvu se odnosilo 71,4 odsto od ukupne internet prodaje u 2022. godini", navedeno je u dokumentu.
Podaci pokazuju da je ukupan promet platnim karticama na u BiH lani dostigao 14,1 milijardu maraka, što je za skoro 18 odsto više u odnosu na godinu ranije.
U izvještaju je navedeno da je sa slabljenjem pandemije i ublažavanjem restrikcija za kretanje fizičkih lica zabilježen snažan rast prometa na POS terminalima te da je vrijednost realizovanih transakcija, koja je u prošloj godini iznosila 3,77 milijardi, premašila pretpandemijske nivoe. Rast od 12,9 odsto lani je ostvaren i kada je u pitanju promet na ATM uređajima, koji je bio težak 9,88 milijardi.
Dodato je da se oporavak turizma u 2022. godini najbolje odražava u snažnom rastu realizovanih vrijednosti inostranih kartica u BiH.
"Promet po inostranim karticama u BiH za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u odnosu na 2019. godinu veći je za čak 32,6 odsto. Takođe, i promet za kupovinu robe i usluga na POS terminalima u inostranstvu, po karticama izdatim u BiH, znatno je porastao u odnosu na pretpandemijski nivo", pokazuju analize Centralne banke BiH.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže za “Glas” da je ostvareni rast kada je riječ o upotrebi platnih kartica u BiH evidentan, ali da dinamika nije onakva kakva je mogla i trebalo da bude.
"Taj rast ni izbliza ne prati onaj u razvijenim zemljama, jer BiH generalno kaska za svjetskim prosjekom. Skok jeste veliki ako se posmatra u apsolutnim i relativnim relacijama, ali kada se gleda sa aspekta razvoja platnih transakcija, nije to nešto veliko. Pa na Zapadu se već uveliko plaća telefonima ili nekim drugim sistemima umjesto platnim karticama", navodi Ljuboja i dodaje da podatak o ostvarenom prometu putem kartica turista pokazuje u kojoj se mjeri one koriste u inostranstvu.
Ljuboja kaže da se u budućnosti može očekivati da bezgotovinsko plaćanje u svim sferama života dostigne svoj maksimum te da će gotovi novac činiti pet do deset odsto ukupnog prometa.
"Pandemija je uticala na to da i oni koji su ranije bili skeptici prema kartičnom načinu plaćanja to promijene, mnogi su se uvjerili da to nije teško i nesigurno i da postoje sistemi osiguranja. Istina nemili događaji se dešavaju, ali i u radu sa gotovinom su se dešavali", kazao je Ljuboja.
Brend
U izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je "Mastercard" najzastupljeniji brend kartica u zemlji.
"Razlog je što banke u BiH, uglavnom prihvataju 'Mastercard' i 'Visa' brendove kartica na ATM i POS terminalima. Ostali brednovi su zastupljeni u veoma malom broju banaka", navedeno je u dokumentu.
