Svjetska banka insistira na reformama u mirovinskom sustavu

Federacija BiH troši 9,4 posto BDP-a na isplatu mirovina, više nego Švedska koja je školski primjer europske socijalne zemlje ili Japan, po BDP-u trenutačno treće gospodarstvo na svijetu. Čak trećina umirovljenika mlađa je od 65 godina, od toga je 59 posto primatelja invalidskih mirovina, a tu je i 38 posto udovica mlađih od 65 godina koje "beru" mirovine već dulje vrijeme.

Svjetska banka upozorava kako je ovakav mirovinski sustav u Federaciji BiH, ali i u RS-u neodrživ te inzistira na njegovim reformama. Sve do tad ova banka neće omogućiti proračunsku potporu koja može iznositi do 200 milijuna dolara, iako je BiH od ovog mjeseca ponovno u aktivnom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

"Aranžman s MMF-om je bio nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Da bi sredstva Svjetske banke bila odobrena, potrebno je napraviti reforme javne potrošnje prvenstveno u entitetima. Prije svega, bolje usmjeriti gotovinske transfere k siromašnim kategorijama stanovništva, racionalizirati i transparentnije upravljati fondom plaća u javnom sektoru. No, potrebno je provesti reforme mirovinskog sustava kako bi fondovi bili održivi. Ovo su važna pitanja i za provođenje ovakvih reformi je potrebna suglasnost socijalnih partnera i spremnost na promjene društva u cjelini", ističe šefica Ureda Svjetske banke za BiH Anabela Abreu

Drastični rezovi

Iz Ureda Svjetske banke ističu da bi Portugal i Grčka trebali biti primjer BiH, odnosno da bismo trebali učiti na tuđim pogreškama.

"Nadam se da će to biti stimulacija za vlade, sindikate, braniteljske organizacije i sve ostale aktere da počnu raditi zajedno, da se što prije poduzmu nužne mjere kako bi se zemlja pripremila za bolje suočavanje s posljedicama krize", kaže Abreu.

Preporuke Svjetske banke uključuju podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu iznad 65 godina. Za one koji ipak odluče ići ranije u mirovinu preporučuje se umanjenje mirovine za šest posto za svaku godinu prije navršavanja 65. godine.

Apsolutno kritičnim Svjetska banka smatra usvajanje nove strukture naknada za buduće i one već odobrene. Tu je i eliminiranje dvostrukih primanja pa bi trebale ostati ili naknade zbog ratnih djelovanja ili one koje dolaze iz mirovinskog fonda.

Invalidske mirovine bi se trebale isplaćivati samo osobama koje su "nesposobne za bilo kakav posao" i to do trenutka kad napune godine za umirovljenje, od kad bi dobivale starosne mirovine. Udovice i udovci bi dobivali naknade od trenutka kad napune godine potrebne za regularno umirovljenje, a ukidale bi se u slučaju novog braka. Štoviše, naknade bi se smanjile na 60 posto za jednog korisnika, 70 posto za dva, 80 posto za tri i maksimalno 90 posto za četiri i više korisnika.

Privilegirane mirovine, smatra Svjetska banka, trebale bi se razdvojiti od općeg mirovinskog fonda, isplaćivati iz zasebnog i izjednačiti s općim mirovinama. Na koncu, sve naknade bi se trebale indeksirati prema troškovima, odnosno inflaciji, a ne prema plaćama.

Apsurdna situacija

Situacija u FBiH nije nimalo ružičasta, dok je u nekim primjerima, gledano u svjetskim mjerilima, potpuno apsurdna.

Ključna karakteristika ovog sustava je da jedan radnik radi za 0,73 umirovljenika, odnosno činjenica da zaposlenost u FBiH iznosi oko 28,6 posto. Osim činjenice da je više od pola umirovljenika mlađe od 65 godina, dijelom zbog ratne prošlosti, a dijelom i zbog definicije radne nesposobnosti koja je u korist tim osobama pa danas imamo i gotovo 50 posto invalidskih mirovima.

Starosnu mirovinu u FBiH prima tek četvrtina žena, dok ostalo otpada na mirovine koje dobivaju kao udovice, dok ih oko 14 posto dobiva invalidske mirovine. Što se tiče muškaraca, oko 68 posto mirovina su starosne, a ostatak su invalidske.

"Privilegirane" mirovine koje su dobile često jako mlade i radno sposobne osobe u FBiH čine oko sedam posto fonda i veće su od 20 do 80 posto od "neprivilegiranih".

Dok zemlje Europske unije podižu dobnu granicu, u FBiH će, najvjerojatnije do 2015. godine, muškarci u mirovinu ići sa 65 godina starosti i 20 godina radnog staža ili 60 godina starosti i 35 godina radnog staža, dok žene idu s 55 godina starosti i 30 godina radnog staža.

Nijedna tranzicijska zemlja nema toliko "mladih" umirovljenika, a u većini zemalja članica EU-a se 45 godina radnog staža smatra punom karijerom. Kod određivanja visine mirovine se koristi prosjek plaća u zadnjih deset godina, dok se u Europi većinom koristi cijeli radni vijek.

Svjetska banka upozorava i na nelogičnosti kod obračuna koeficijenata za mirovinu, posebno na miješanje Vlade FBiH koja diktira iznose minimalnih, a posebno iznose "privilegiranih" mirovina. Nigdje u svijetu, osim naravno kod nas, udovice i udovci ne dobivaju mirovine prije nego dostignu doba za odlazak u mirovine. Tek se određena pomoć isplaćuje kod onih koji imaju djecu sve dok se ponovno ne udaju, odnosno ožene.