Lani pokrivenost uvoza izvozom 305 posto

Vrijednost izvoza drvne industrije BiH u prošloj godini iznosila je 1.592.465.387 KM, što je manje za 12,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 522.761.631 KM, što je manje za 11 odsto nego u 2022, tako da je pokrivenost uvoza izvozom bila 305 odsto, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Namještaj je u ukupnom izvozu drvnog sektora prošle godine učestvovao sa 43 odsto i iznosio je 657.175.594 KM što je manje za 3,9 odsto nego u 2022, a najviše su se izvozila drvena i tapacirana sjedala, namještaj za dnevne sobe i trpezarije, drveni namještaj za spavaće sobe, te ostali drveni namještaj.

Evidentan je pad izvoza svih grupa proizvoda u 2023. godini, izuzev drvenih montažnih kuća, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore.

Iz Komore su naveli da je oko 86 odsto ukupnog izvoza drvne industrije lani realizovano na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska, kao najznačajniji izvozni partneri, te dodaju da se izvozilo i u Kinu, Tursku, Švajcarsku, te Veliku Britaniju.

Kada je riječ o uvozu drvnog sektora, sve grupe proizvoda ostvarile su pad, osim namještaja od drveta, a najviše se uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske i Češke.

Odlukom o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata ostvareno je smanjenje izvoza, što je dovelo do veće raspoloživosti drvnih sortimenata za domaću privredu i znatnog pada uvoza proizvoda šumarstva, naglašeno je iz Komore.

Ploče i furnir zabilježili su pad vrijedonosno, dok je količinski ostvareni uvoz u 2022. i 2023. godini gotovo isti, parket i građevinska stolarija zabilježili su neznatan pad uvoza u prošloj godini u odnosu na prethodnu, dok je uvoz namještaja od drveta u blagom porastu.

Iz Spoljnotrgovinske komore je navedeno da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 odsto, te da ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu.

"Drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni sertifikati koje kompanije posjeduju, te dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima", podsjetili su iz Komore.

Drvna industrija, kako je naglašeno, već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.

Iz Spoljnotrgovinske komore su istakli da se u BiH u proteklom periodu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina.

Iz ove komore su naveli da je u prethodnom periodu nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što im je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.

"Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine /oblovine/, jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz više razloga", rečeno je u Komore.

Neki od razloga su zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentne pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni.

"Smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine /oblovine/ ima ekonomsku opravdanaost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta", istakli su iz Spoljnotrgovinske komore.

Iz Komore su naveli i da će kompanije i u narednom periodu, zbog značajnog rasta cijena sirovina i repromaterijala, morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, vodeći računa da budu konkurentne.

"Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za domaće kompanije i sve većeg pada narudžbi, treba razmišljati o osvajanju novih tržišta, kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu njene članice", zaključili su iz Spoljnotrgovinske komore.