Prosječna plata u FBiH raste dok se broj zaposlenih smanjuje

U Federaciji Bosne i Hercegovine u januaru je zabilježen pad broja zaposlenih kako u kompanijama tako i obrtima.

Ukupan broj zaposlenih iznosio je 542.116 i za 0,4 posto je manji u odnosu na decembar 2023. S druge strane zabilježen je rast plata i to za tri posto.

Na godišnjem nivou zabilježen je rast zaposlenih i realni rast plata za deset posto.

Na mjesečnom nivou najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu i to za 1,7 posto, a slijedi građevinarstvo s padom zaposlenih od 1,4 posto-dvije djelatnosti u kojima zaposleni primaju najnižu platu, i rudarstvu za 1,1 posto.

Rast zaposlenih na mjesečnom nivou zabilježen je u obrazovanju 0,7 posto, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 0,3 posto i IT sektoru 0,1 posto.

Posmatrano u odnosu na januar 2023. godine broj zaposlenih je veći za 1,1 posto.

Najveći rast zaposlenih na godišnjem nivou zabilježen je upravo u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i iznosio je pet posto, a slijede IT sektor s rastom od 3,4 posto i  administracija s rastom od 3,3 posto.

Najveći pad zaposlenih bilježi rudarstvo i iznosi 6,1 posto, a slijedi prerađivačka industrija s padom od 1,7 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za januar  2024. godine u Federaciji BiH iznosila 1.338 KM i nominalno je viša za 3,2 posto, a realno viša za tri posto, u odnosu na prethodni mjesec. 

Na godišnjem nivou, neto plata nominalno je viša za 10,8 posto, a realno za 10 posto.

Najveću prosječnu neto platu primaju zaposleni u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija i iznosi 2.082 KM, a slijede zaposleni u IT sektoru s prosječnom platom od 2.009 KM i finansijama s prosječnom platom od 1.933 KM.

Najnižu platu primaju zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu i ona iznosi 808 KM, a slijede zaposleni u trgovini s prosječnom platom od 1.020 KM i u prerađivačkoj industriji koji u prosjeku zarađuju 1.039 KM.

Na mjesečnom nivou, najveći rast prosječne plate zabilježen je u rudarstvu-9,1 posto, poljoprivredi -8,7 posto i zdravstvu-8,2 posto.  

U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti poslovanje nekretninama- 4,2 posto, finansijama-2,5 posto i stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima-1,8 posto.  

Bitno je istaći da je u 2024. Godini povećana minimalna plata.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s dosadašnjih 596 KM.

Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto.  

Uredbom je odlučeno i da poslodavci u FBiH imaju pravo da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza.

Potražnja za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu

Kada je riječ o tržištu rada, prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala Bolji Posao, obilježiti nedostatak radne snage, ali i moguća otpuštanja u pojedinim sektorima, koja će biti uzrokovana mogućom recesijom u zemljama Evropske unije. 

"Za nova otpuštanja uvjete već imamo. Naime, ove godine došlo je do pada potražnje za građevinskim projektantima i inženjerima, te je uz to zatvoreno i do nekoliko tisuća građevinskih tvrtki u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, što je svakako naznaka da će 2024. doći prvo do velikog pada potražnje za građevinskim radnicima, a onda i do vjerovatno otpuštanja određenog broja radnika, prije svega onih iz trećih zemalja", ističe Raškaj.

Raškaj ističe da će se potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima kao što su trgovci, skladištari te u sektoru transporta će se nastaviti.

"Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika", ističe Raškaj, te dodaje: "Iskreno se nadam da će država donijeti određeni set mjera za najugroženije tvrtke, u vidu subvencija električne energije i naftnih derivata, kako bi se napravio prostor za povećanje plata".

On naglašava da svakako ono što radnici očekuju jeste rast plata, više slobodnog vremena, ali i neradna nedjelja, koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, ''jer dosta informacija koje mi prikupljamo govore nam da građani ne odlaze danas u velikom broju zbog plata, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena".