Vanjskotrgovinski deficit BiH premašio pet milijardi maraka

Ukupna vrijednost izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 6,64 milijarde KM, što je za 8,5 posto manje nego u istom periodu 2023.! Istovremeno, uvoz je iznosio 11,68 milijardi KM i porastao je za 4,6 posto u odnosu na period januar - maj prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,8 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit dostigao je zabrinjavajućih 5,04 milijardi maraka.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju značajan pad izvoza u Evropsku uniju - 7,4 posto, ali i zemlje CEFTA-e - 22,6 posto.

Ovakvi podaci odraz su stanja u državi, ali i međunarodnom okruženju, kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain.

On podsjeća da je BiH otvorena ekonomija, ali kada tome dodamo sve težu političku situaciju i sve veće nesuglasice unutar BiH, stanje postaje još teže.

"Vidimo, između ostalog, da se ne možemo dogovoriti o budžetu na državnom nivou, o raspodjeli sredstava od PDV-a, a to se direktno odražava i na ekonomsku i socijalnu situaciju. Daljnji razvoj teško je predvidjeti, ali izlaz iz ove krize se ne vidi. Vidimo da stranci imaju pojačanu ulogu u svim segmentima, od američke crne liste do uvjetovanja nastavka pregovora s EU, ali mi smo u sve većem riziku", kaže Šain.

Vrlo indikativnim smatra mjerenja kreditnog rejtinga entiteta, što je, kako kaže, loša namjera i dodatni korak ka razbijanju cjelovitosti BiH, te se čudi što zvanični organi to dovoljno ne komentiraju.

"Taj podatak je možda potreban, ali ne da bismo se radovali tuđoj slabijoj poziciji, već kao indikator šta po entitetima trebamo popravljati. Mi lagano zajedno tonemo, bez obzira koji entitet tome više doprinosi. Ove godine očekuju nas i izbori, svi će biti okrenuti tome, pa očigledno bolja vremena u ovoj godini ne možemo očekivati. Smanjivat ćemo izvoz, a međunarodni lobi će nam nuditi da što više uvozimo, što nije dobro. Pogotovo što u isto vrijeme zanemarujemo ono što smo obećali EK, kako bismo dobili datum pregovora o članstvu u EU", ističe Šain.

Opšta ocjena je da poitička klima u državi dobrano utječe na svaki segment privrede, novih investicija, otvaranja novih pogona.

Ko bi ulagao u državu u kojoj svaki dan najviši zvaničnici pričaju o ratu, pa čak nas "ohrabrujući" da rata neće biti. Sve to skupa tjera investicije, ali obeshrabruje i domaće privrednike.