BiH prva u regiji na ekonomski prihvatljivom nivou inflacije od 2% u 2024. godini

U prvom kvartalu 2024. godine zabilježen je realni rast BDP-a od 2,7% na godišnjem nivou, podupirući dugoočekivani snažniji oporavak u 2024. godini, nakon slabije ekonomske aktivnosti u završnici 2023. godine. Najveći doprinos pozitivnoj dinamici dolazi od strane bruto investicija sa rastom od čak 49,8% godišnje, uz potrošnju domaćinstava kao najveće kategorije BDP-a sa rastom od 2,7% u prvom kvartalu. Uz očekivanu stabilizaciju globalnih ekonomskih tokova, te uzimajući u obzir pozitivne pomake BiH na EU putu, kreirano je pogodnije okruženje za snažniju investicijsku dinamiku nego u protekle dvije godine, na što ukazuju i objavljeni rezultati za prvi kvartal.

"Shodno tome, bolji od očekivanog rezultat u prvom kvartalu 2024. godine, sa pomenutim rastom BDP-a od 2,7% na godišnjoj razini, praćen očekivanim snažnijim rastom u drugom i trećem kvartalu, potakao nas je na reviziju prognoze rasta za ovu godinu s početnih 2,6% na 2,9%, dok je prognoza rasta od 3% u 2025. godini ostala nepromijenjena", istakli su analitičari Sektora Istraživanje, strategija i ESG Upravljanje Raiffeisen banke u BiH.

Promatrajući trendove u prvih šest mjeseci 2024. godine, pozitivan momentum zabilježen je u dijelu usluga sa rekordnim brojevima dolazaka i noćenja turista, dvocifrenim rastom prometa maloprodaje, kontinurianim pozitivnim trendovima na tržištu rada te snažnom ekspanzijom u bankarskom sektoru. S druge strane, industrijska proizvodnja i izvoz roba se još uvijek bore sa negativnim trendovima uzrokovanim još uvijek negativno afektiranom EU potražnjom.

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini suočila se s primjetnim padom obima proizvodnje od 5,7% u poređenju s prvim polugodištem 2023. godine uz sva tri ključna segmenta i dalje u negativnom području. Rezultat je to stagnacije strateških izvoznih tržišta BiH i domaćih strukturalnih problema unutar rudarske industrije. Pored vanjskih faktora, u dijelu prozvodnje i distribucije električne energije, prevladavaju i domaće slabosti koje proizlaze iz niže razine proizvodnje električne energije iz hidro i termo izvora, što posljedično dovodi do niže razine izvoza električne energije. Dinamika vanjske trgovine u prvom polugodištu 2024. godine ostala je nepromijenjena uz i dalje prisutan pad izvoza robe od 8,3%, dok na drugoj strani uvoz roba raste (3,1%). Najslabija karika očekivanog ekonomskog oporavka je vanjskotrgovinska pozicija koja može zabilježiti stabilizaciju trenda nakon oporavka potražnje izvoznih ključnih tržišta EU i zemalja CEFTA-e. S druge strane, izvještaj o platnom bilansu BiH za prvo polugodište 2024. godine još nije objavljen, no pouzdana je pretpostavka (temeljena na rezultima u prvom kvartalu) da će se negativna pozicija vanjske trgovine djelomično ublažiti rastom u segmentu usluga i doznaka.

Govoreći o pokretačima rasta, privatna potrošnja predstavljala je najotporniju i najsnažniju rastuću kategoriju BDP-a u posljednje tri godine, a sličan tempo nastavljen je u prvoj polovici 2024. godine, sudeći po kretanju indeksa prometa maloprodaje. Naime, u prvih pola godine promet maloprodaje bilježi dvocifren rast od 11,8% uslijed prisutnog iznadprosječnog trenda rasta plata, zaposlenosti, kreditiranja stanovništva te usporavanje inflatornih pritisaka. Očekuje se da će se rast maloprodaje stabilizirati i konsolidrati na nivou od 8,2% što je naša prognoza za ovaj indikator za kraj godine.

Snažan trend rasta potrošnje evidentan i kroz intenzivan rast prometa maloprodaje otvara prostor za dalje jačanje privatne potrošnje koja će biti opredjeljujući faktor ekonomskog rasta ove godine. Nadalje, momentum napretka BiH na EU putu kroz potencijalno otvaranje pregovora po usvajanju reformske agende kreira potencijal za priliv sredstava i intenziviranje investicijskih aktivnosti, što je uz rast potrošnje pretpostavka osnovnog scenarija rasta u 2024. godini prema kojem očekujemo da će BiH dostići rast od 2,9%. Novi finansijski instrument EU “Plan rasta za Zapadni Balkan“ iz kojeg je za BiH planirano da treba biti doznačeno EUR 970 mn do 2027. godine ovisno o dinamici sprovođenja reformi iz Reformske agende u periodu 2024-2027., očekujemo da će biti sprovođen sporijom dinamikom od incijalno planirane, a koja bi imala još značajniji efekt za rast BDP-a osobito u 2024. i 2025 godini.

Pritisak na rast cijena u prvih pola godine je konačno stabiliziran, uz opći rast cijena od 2% godišnje u prosjeku u prom polugodištu 2024. godine, što je ekonomski gledajući prihvatljiv nivo inflacije nakon dvije godine snažnih inflatornih pritiska. Rast cijena hrane je na stabilnom ispodprosječnom nivou od 1,4% godišnje, dok su ključni pokretači bazne inflacije u datom periodu cijene usluga, prvenstveno kategorija hoteli i restorani sa rastom od 7,7% te rekreacija i kultura sa rastom od 4,3% u prosjeku. Kontinuiran pad cijena od 7,1% jedino je zabilježen jedino u odjeljku odjeće i obuće.

"Kada je riječ perspektivi daljeg kretanja cijena, evidentno je da je trend usporavanja rasta cijena u prvih pola godine bio snažniji od očekivanja što je rezultiralo najnižom stopom inflacije od 1,6% u junu u posljednje tri godine. Navedeni trend snažnije usporavanja rasta cijena, bit će usporen usljed najavljenog povećanja cijena električne energije za kućanstva za 10% počevši od avgusta 2024. godine, čime bi ukupan rast cijena u ovoj godini trebao ostati na prosječnom nivou od 2%, što je ujedno i naša revidirana prognoza za 2024. godinu", navode analitičari Raiffeisen banke.