Ekonomija Bosne i Hercegovine zadržala je umjeren tempo rasta u prvoj polovini 2026. godine, uz blago ubrzanje godišnjeg realnog BDP-a sa 2,3% u prvom na 2,4% u drugom kvartalu, što je rezultiralo ukupnim rastom u prvom polugodištu od 2,3% godišnje. U posmatranom periodu, privatna potrošnja ostala je glavni pokretač ekonomije Bosne i Hercegovine uz rast od 3% godišnje, udio od 68,9% u ukupnom BDP-u te uz značajan doprinos ekonomskom rastu od približno 2,1 procentni poen. Potrošnju domaćinstava podržali su rast prosječnih plaća od oko 7%, povećanje kreditiranja stanovništva za 13,4% i veći priliv doznaka za 7,5% na godišnjem nivou, pri čemu su plaće i doznake ojačale raspoloživi dohodak, a kreditiranje pružilo dodatnu podršku potrošnji.
Iako je izborna 2026. godina podigla očekivanja snažnijeg rasta državne potrošnje, njeno povećanje od 2,1% yoy u prvom polugodištu ostalo je na nivou historijskog prosjeka, bez izraženijeg dodatnog impulsa ekonomskoj aktivnosti. Investicije također nisu ostvarile snažniji zamah uprkos udjelu od gotovo četvrtine BDP-a, te su porasle svega 0,9% na godišnjem nivou, odražavajući oprez privatnih investitora i sporiju realizaciju pojedinih razvojnih projekata. Istovremeno, vanjski sektor je ostao ograničavajući faktor bh. ekonomije: uvoz je u prvom polugodištu porastao za 1,6% godišnje, a izvoz za 1,2%, zbog čega je neto izvoz umanjio ukupni rast BDP-a za oko 0,8 procentnih poena.
"U strukturi ekonomije Bosne i Hercegovine sve je izraženije pomjeranje težišta s tradicionalnih industrijskih djelatnosti prema trgovini i uslugama. U prvom polugodištu 2026. prerađivačka industrija zabilježila je pad od 2,7% na godišnjem nivou, a proizvodnja električne energije pad od 4,8%, dok su trgovina i IT sektor porasli za 6,3% i 4,0%, uz učešće u BDP-u od 15,4% i 5,8%. Uslužni karakter rasta dodatno su naglasili ugostiteljstvo i smještaj, s povećanjem aktivnosti od 7,6% godišnje, te zdravstvo s rastom od 4,0%. Ovakva kretanja ukazuju na slabljenje relativne uloge tradicionalne industrije i jačanje značaja uslužnih djelatnosti, pri čemu IT i turizam pružaju i podršku diverzifikaciji izvoza. „Prvo polugodište 2026. godine potvrdilo je da je privatna potrošnja glavni oslonac rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, dok trgovina, IT i druge uslužne djelatnosti sve više oblikuju njenu strukturu. Ipak, rast državne potrošnje ostao je u historijskim okvirima uprkos većim očekivanjima u izbornoj godini, a investicije i vanjski sektor nisu pružili snažniji zamah. Za održiviji i uravnoteženiji rast bit će važno da snagu potrošnje i usluga prate dinamičnija ulaganja i jačanje proizvodnog i izvoznog potencijala", istakli su analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
Inflatorni pritisci ostali su izraženi i tokom 2026. godine gdje je, na primjer, godišnja inflacija u septembru ubrzala na 6,0% godišnje, prvenstveno pod uticajem snažnog rasta cijena goriva od 27,6%. Dodatni pritisak došao je iz kategorija povezanih sa troškovima stanovanja gdje su cijene električne energije i plina porasle za 14,3% godišnje, vodosnabdijevanja za 9,6%, dok su ukupni troškovi stanovanja povećani za 12,7%.
Cjenovni pritisci ostali su prisutni i u uslužnim djelatnostima, posebno u zdravstvu, restoranima i hotelima te rekreaciji i kulturi. S druge strane, cijene hrane smanjene su za 0,1% godišnje, što je ublažilo dio pritisaka iz energetskih i komunalnih kategorija. Prosječna inflacija u periodu januar–septembar 2026. iznosila je 4,8% na godišnjem nivou, što je približno nivo očekivanja prosječne inflacije za cijelu godinu (4,7%). Iako rizici ostaju blago usmjereni naviše, prije svega zbog kretanja cijena nafte i plina, stabilizacija cijena hrane i očekivano odgađanje većih korekcija administrativno regulisanih cijena podržavaju procjenu da do kraja godine neće doći do šire eskalacije inflacije.
Prema ključnim makroekonomskim indikatorima, kombinacija pozitivnih i negativnih tendencija ostala je prisutna i u trećem kvartalu 2026. godine. Industrijska proizvodnja se u periodu januar–septembar zadržala u negativnoj zoni, uz pad od 2,1% godišnje. Takav rezultat prvenstveno je posljedica kontrakcije segmenta rudarstva od 16,7% godišnje, dok je prerađivačka industrija bila gotovo na nivou prethodne godine, a pozitivan doprinos dao je segment proizvodnje električne energije sa rastom od 3,0%. U segmentu vanjskotrgovinske razmjene trgovinski deficit je nastavio rasti i u prvih osam mjeseci 2026. godine dostigao 9,3 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 9,3% godišnje i direktna je posljedica bržeg rasta uvoza (7,5%) u odnosu na rast izvoza (6,0%). Ipak, negativni efekti robne razmjene djelimično bi trebali biti ublaženi rastom izvoza usluga, prije svega kroz IT industriju i turizam, kao i većim prilivom inostranih transfera i doznaka. Zbog toga bi ukupni deficit u platnom bilansu trebao biti sveden na znatno prihvatljiviji nivo, uz projekciju deficita od oko 2 milijarde KM ili 3,4% vrijednosti procijenjenog BDP-a za 2026. godinu. Indeks prometa trgovine na malo ostao je u snažnoj pozitivnoj zoni, uz rast od 11,1% u periodu januar–august 2026., a slična kretanja zabilježena su u dinamici plaća uz prosječan rast neto plaća od 7,3% godišnje i dostignuti prosječni iznos neto plaće od 1.685 KM. Međutim, povoljnija kretanja raspoloživog dohotka prate znaci slabljenja tržišta rada kroz istovremeni pad broja nezaposlenih i zaposlenih, prema zvaničnoj statistici i prema ILO metodologiji, što ukazuje na smanjivanje radne snage, demografske pritiske i ograničenja na strani ponude rada.
"Ekonomska aktivnost u 2026. godini ostaje oslonjena na domaću potrošnju, podržanu rastom plaća, kreditiranja, maloprodaje i doznaka, dok industrijska proizvodnja i vanjskotrgovinska kretanja i dalje ograničavaju uravnoteženiji rast. Istovremeno, inflacija ostaje iznad dugoročnog prosjeka, ali stabilizacija cijena hrane i vjerovatno odgađanje većih korekcija komunalnih tarifa smanjuju rizik njene šire eskalacije do kraja godine. U takvom okruženju zadržava se projekcija rasta realnog BDP-a od 2,3% za 2026. godinu, uz prosječnu inflaciju od 4,7%, dok su ključni rizici i dalje vezani za energetsku komponentu cijena, slabu industrijsku bazu i rastući trgovinski deficit", zaključili su analitičari sektora za Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.
