Rast proizvodnje i izvoza mlijeka u BiH

Proizvodnja mlijeka jedna je od strateških grana poljoprivrede naše zemlje. U augustu ove godine ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila je veća za 9,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Proizvodnja mlijeka za piće bila je veća za 25 posto, fermentisanih mliječnih proizvoda za 4,1 posto, dok je proizvodnja vrhnja rasla četiri procenta, prenosi Forbes BiH. Sadržaj maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda bio je manji za 47,5 kao i kravlji sir za 7,7 posto u odnosu na isti period 2023. godine.

KOLIKO I KOME IZVOZIMO?

Ovi podaci mogli bi ukazivati na povoljnije proizvodne brojke nego što su bile prošle godine kada je ukupna količina mlijeka i mliječnih proizvoda koju su mljekare u BiH proizvele u 2023. godini iznosila 219.260 tona, što je bio pad ukupne proizvodnje za pet posto u poređenju sa proizvodnjom iz prethodne godine. Struktura proizvodnog programa mljekara je godinama ista te je konzumno mlijeko (punomasno, obrano, djelimično obrano mlijeko) i dalje vodeći proizvod sa učešćem većim od 60 posto u ukupnoj proizvodnji. Proizvodnja visoko vrijednih proizvoda poput kravljeg sira, maslaca te fermentisanih proizvoda se povećala tokom 2023. godini dok je proizvodnja konzumnog mlijeka smanjena.

Uprkos ovogodišnjem trendu rasta proizvodnje, naša zemlja i dalje više uvozi mlijeka i mliječnih proizvoda nego što izvozi, ali ono što je evidentno je da je izvoz ovih proizvoda iz BiH u porastu. Prema podacima koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH mliječna industrija u 2023. godini zabilježila je stabilan izvoz, uz pokrivenost uvoza izvozom od 57 posto. Izvoz mliječnih proizvoda u 2023. godini dostigao je 131 milion KM, dok je uvoz iznosio 230 miliona KM. Izvoz je porastao za 14,38 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz rastao za 2,29 posto.

Samo na području Gračaca, piše Fena, regristrirano je 120 proizvođača mlijeka koji na godišnjem nivou proizvedu oko 3,7 miliona litara mlijeka, od kojih se 50 posto izveze iz BiH, dodajući da Grad Gradačac pomaže proizvođačima kroz organizaciju i finansiranje protivgradne zaštite koja štiti velike površine poljoprivrednih usjeva.

Ključna izvozna tržišta bh. mliječnih proizvoda zemlje su regije; Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Kosovo, dok naša zemlja najviše uvozi mlijeka i mliječnih proizvoda, od čega najviše sira iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Srbije i Mađarske.

Zanimljiv je trend iz prva četiri mjeseca ove godine koji pokazuje i malo drugačiju stvarnost u količinama, ali ne i u cijeni; naime za četiri mjeseca ove godine mljekari iz BiH su na ino tržište izvezli 6,3 hiljade tona u vrijednosti od 12 miliona KM, dok je s druge strane u BiH uvezeno 5,3 hiljade tona, vrijednosti 19 miliona KM.

Da domaća mliječna industrija postaje sve konkurentnija i na izvoznom tržištu pokazuje podatak da se sve više izvozi proizvoda sa dodanom vrijednošću, poput fermentisanih mliječnih proizvoda, jogurta, kefira, kiselog mlijeka, maslaca i sira.

PROIZVODNJA MLIJEKA U BIH U BROJKAMA

Zvanični statistički podaci pokazuju da je tokom 2023. godine proizvedeno oko 616 miliona litara sirovog kravljeg mlijeka. Od proizvedenog sirovog mlijeka između 40 i 45 posto odlazi u otkup, dok se ostatak prerađuje na samim gazdinstvima tj. proizvodnji sira, kajmaka, kiselog mlijeka, te se dalje koristi za ličnu konzumaciju kao i prodaju na tržištu, najčešće pijacama.

Otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka prošle godine je iznosila 0,90 KM po litru, što je za 0,20 KM više nego godinu ranije, kada je iznosila 0,70 KM.