BiH se suočava s poreznim paradoksom: Više prihoda, ali manja raspodjela sredstava

Prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini za prva dva mjeseca 2025. godine iznosili su 1 milijardu i 801 milion KM, što predstavlja porast od 44 miliona KM ili 2,51 % u odnosu na isti period 2024. godine (1 milijarda i 757 miliona KM).

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u ovom periodu izvršila je i povrat PDV-a obveznicima s ostvarenim zakonskim pravom na povrat, čime je u opticaju izdvojeno ukupno 372 miliona KM.

Od prikupljenih sredstava, neto iznos koji je raspoređen korisnicima – državi, entitetima i Distriktu Brčko – dostigao je 1 milijardu i 429 miliona KM. Samo u februaru 2025. godine prikupljeno je 921 milion KM, što je za 33 miliona KM više nego u februaru 2024. godine.

Finansiranje državnih institucija

Što se tiče raspodjele prihoda za period januar–februar 2025. godine, za finansiranje državnih institucija izdvojeno je 161 milion KM.

Preostala sredstva raspoređena su između entiteta i Distrikta Brčko – Federacija BiH je sa jedinstvenog računa dobila 775 miliona KM, Republika Srpska 435 miliona KM, dok je Brčko distrikt primio 43 miliona KM.

Uz ove podatke, Uprava je objavila i prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko, zajedno s pripadajućim vanjskim dugom, u poređenju s istim razdobljem prošle godine.

Ekonomski stručnjak i analitičar, Faruk Hadžić komentarisao je objavljene podatke, ističući izazove koji očekuju državu u narednom periodu.

"Krajem prošle godine najavljivao sam da će 2025. godina, a posebno 2026., biti izuzetno izazovna zbog uticaja vanjskih faktora, a naročito sporog ekonomskog oporavka u Njemačkoj, jednom od naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera", izjavio je Hadžić.

Poteškoće u raspodjeli sredstava

Unatoč porastu prikupljenih indirektnih poreza, Hadžić je naglasio da su i dalje vidljive poteškoće u raspodjeli sredstava.

Naime, oba entiteta – Federaciji BiH i Republici Srpskoj – primila su manje novca zbog povećanog nivoa otplate vanjskog duga, odnosno Federaciji je doznačeno 2,06%, a RS-u 2,22% manje u odnosu na prošlu godinu.

Osim toga, Hadžić upozorava da ovi prihodi nisu dovoljni s obzirom na znatno veći nivo budžetskih rashoda, osobito u Federaciji BiH, gdje su troškovi porasli usklađivanjem s rastom minimalne bruto plate.

U kontekstu dodatnih pritisaka, istakao je i mogućnost uvođenja carina od strane SAD-a prema EU, što, zajedno s izostankom oporavka u Njemačkoj, dodatno može otežati ekonomski oporavak.

"U narednom periodu treba pratiti kretanje inflacije, jer bi bolja naplata poreza na potrošnju mogla otvoriti nova pitanja, poput daljnjeg rasta budžetskih izdataka", dodao je Hadžić.

Unatoč izazovima, Hadžić ističe i određene prilike u trenutnom geopolitičkom haosu.

"EU će morati značajno povećati izdatke za sigurnost, što otvara mogućnost za brzo širenje kapaciteta namjenske industrije – potencijalnog motora za brži ekonomski oporavak", rekao je Hadžić.

Međutim, ključni izazov ostaje – hoće li društvo reagirati na vrijeme i prilagoditi ekonomske politike kako bi se amortizovali ovi udari, ili će ponovo propustiti priliku za jačanje otpornosti

"Vrijeme za strateško djelovanje je sada. Ako ne budemo donosili pravovremene odluke, ne samo da ćemo stagnirati, već ćemo ekonomski nazadovati u odnosu na okruženje", zaključio je Faruk Hadžić.

Budžet FBiH za 2025. godinu i rast prihoda od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa

Važno je osvrnuti se i na budžet FBiH za 2025. godinu, gdje je planirano rekordnih 8,25 milijardi KM, uz rast budžetskih prihoda.

Među ključnim izvorima povećanja prihoda ističu se prihodi od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa, koji će porasti sa 2.256.940.750 KM u 2024. na 2.462.228.839 KM u 2025. godini, što je povećanje od oko 9,1%.

Iz podataka o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci 2024. godine, vidljivo je da je naplaćeno 1.100.228.149 KM po ovom osnovu.

E.K.