Za samo četiri godine BiH "izvezla" ljudski kapital vrijedan 4,5 milijardi KM

Da gra­đani Bosne i Her­ce­go­vine, mahom mladi, napu­štaju svoju zem­lju, već je poz­nata činje­nica. Iako naše državne ins­ti­tu­cije nemaju točne podatke koliko je ljudi otišlo iz BiH pro­tek­lih godina, pret­pos­tav­lja se da je riječ o više dese­taka tisuća ljudi.

Bosna i Her­ce­go­vina suočava se sa sve izra­že­ni­jim nega­tiv­nim pri­rod­nim pri­ras­tom, a ova­kav trend, uz inten­zi­van odla­zak sta­nov­niš­tva, pri­jeti ovu zem­lju pre­tvo­riti u pus­ti­nju mnogo prije nego što su to naj­av­lji­vale pro­cjene među­na­rod­nih orga­ni­za­cija, prenosi Večernji list.

​DEMO­GRAF­SKI PAD

Prema poda­cima Agen­cije za sta­tis­tiku BiH, u proš­loj godini u BiH je rođeno 24.598 djece, što je u odnosu na 2023. godinu manje za 1,36 posto. U istom raz­dob­lju umrlo je 35.595 osoba, što je u odnosu na pret­hodnu godinu više za 3,37 posto. Demo­graf­ski trend, s naj­no­vi­jim poda­cima, samo pot­vr­đuje da BiH sve dina­mič­nije gubi naj­vi­tal­niji dio sta­nov­niš­tva, izja­vio je za Avaz doc. dr. Amer Osmić, pro­fe­sor s Fakul­teta poli­tič­kih zna­nosti u Sara­jevu.

"Alar­mi­ra­jući čim­be­nici pri­rod­nog pri­rasta poka­zuju stra­šan stu­panj depo­pu­la­cije države i izravno nas vode u naše i među­na­rodne pro­jek­cije koje smo napra­vili, a one su da će sta­nov­niš­tvo u BiH doći do broja od mili­jun i pol. Čak i brže nego što su među­na­rodne orga­ni­za­cije pre­dvi­đale", rekao je Osmić.

Pod­sje­tio je kako dono­si­te­lji odluka ne čine dovoljno da ovaj trend uspo­rimo, da mlade moti­vi­raju da ostaju u BiH, već napro­tiv, aku­mu­li­ra­njem straha u narodu ovih dana samo ubr­za­vaju odla­zak.

"I oni koji su raz­miš­ljali tre­baju li ići ili ne, u ovak­voj situ­aciji bez­nađa, nesi­gur­nosti i straha odlu­čuju ili će odlu­čiti napus­titi zem­lju i tra­žiti sebi mjesto s per­s­pek­ti­vom. Mladi žele per­s­pek­tivu, a u ovak­vom poli­tič­kom sus­tavu, naža­lost, ne možemo reći da smo ili da ćemo za 5 ili 10 godina biti per­s­pek­tivno druš­tvo", dodao je.

Između 1998. i 2014. godine dijas­pora je pos­lala gotovo 34 mili­jarde KM u svoju domo­vinu.

"Ako se stvari radi­kalno ne pro­mi­jene. Naši poli­ti­čari su se toliko otu­đili od sta­nov­niš­tva i nji­ho­vih ključ­nih pro­blema", istak­nuo je Osmić.

Bosna i Her­ce­go­vina i Alba­nija, dvije države iz regije Bal­kana, tre­nu­tačno su među pet zema­lja u svi­jetu s naj­ve­ćom dijas­po­rom, prema sta­tis­tič­kim poda­cima Uje­di­nje­nih naroda (UN).

Podaci Odjela za sta­nov­niš­tvo UN-a odnose se na pos­totni udio dijas­pore.

Ise­lja­vaju se mladi ljudi koji su u Bosni i Her­ce­go­vini stekli obra­zo­va­nje, zna­nja i vje­štine. Tako BiH prak­tički izvozi teško izgra­đeni ljud­ski kapi­tal.

U ukup­nom broju sta­nov­niš­tva zema­lja. Prva na listi suve­re­nih zema­lja s naj­ve­ćom dijas­po­rom u svi­jetu je Gva­jana, država na sje­ver­noj obali Južne Ame­rike. Prema ovoj listi, od svih suve­re­nih zema­lja karip­ska nacija Gva­jana ima naj­veći udio sta­nov­niš­tva koje živi u ino­zem­s­tvu, odnosno 36,4% ukup­nog sta­nov­niš­tva je dijas­pora. Bosna i Her­ce­go­vina je druga na listi prema veli­čini dijas­pore.

Od 2014. do 2024. godine u Bosnu i Her­ce­go­vinu sti­glo je čak 48,5 mili­jardi maraka nov­ča­nih doz­naka iz ino­zem­s­tva, čime dijas­pora spa­šava eko­no­miju BiH.

Podaci UN-a poka­zuju da je 34 posto bh. popu­la­cije – dijas­pora. Ako uzmemo u obzir da BiH ima 3,2 mili­juna sta­nov­nika, 34 posto od ovog broja je više od mili­jun ljudi.

OGROMNA DIJAS­PORA

Bosna i Her­ce­go­vina je među zem­ljama u svjet­skom vrhu (top 10) po ovis­nosti o dijas­pori. Na osnovi služ­be­nih poda­taka Cen­tralne banke BiH, od 2014. do 2024. godine u Bosnu i Her­ce­go­vinu sti­glo je čak 48,5 mili­jardi KM nov­ča­nih doz­naka.

Pri­roda emi­gra­cija iz BiH se mije­nja u smislu da se ise­lja­vaju ili se namje­ra­vaju ise­liti cijele obi­te­lji, što ima dugo­ročne pos­lje­dice na BiH, jer se tako gubi demo­graf­ska sup­s­tan­cija u smislu rad­nog i repro­duk­tiv­nog poten­ci­jala države.

"Indi­ka­tivno je i zabri­nja­va­juće da se ise­lja­vaju i osobe koje su zapos­lene ili već imaju biz­nis. Ise­lili su se ili se ise­lja­vaju oni, a posebno mladi, koji su u BiH stekli obra­zo­va­nje, zna­nja i vje­štine. Tako BiH prak­tički izvozi, u naj­ne­po­volj­ni­jim uvje­tima raz­mjene, teško izgra­đeni ljud­ski kapi­tal. Stopa emi­gra­cije viso­ko­obra­zo­va­nih iz BiH u 2019. godini izno­sila je 19%, a prema Svjet­skom eko­nom­skom forumu, BiH je, prema odljevu moz­gova, ran­gi­rana na 140. mjesto od 144 zem­lje. Ukupna vri­jed­nost “izve­ze­nog” ljud­skog kapi­tala od 2014. do 2018. godine pro­cje­njuje se na 4,49 mili­jardi KM ili 56.872 KM po osobi", navodi se u izvješću o reali­za­ciji poli­tike o surad­nji s ise­lje­niš­tvom za 2024. godinu.

Emi­gra­ci­jom iz BiH stvo­rena je snažna dijas­pora.

Pro­cje­njuje se da u ise­lje­niš­tvu živi između 2 i 2,2 mili­juna osoba koje vuku podri­je­tlo iz BiH, od ovog broja njih 1,8 mili­juna rođeno je u BiH.

"Uku­pan broj prve gene­ra­cije emi­gra­nata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan nje­zi­nih gra­nica, u 54 zem­lje svi­jeta izno­sio je 1,837.375", ističe se u izvješću.

Iako su napus­tili BiH, naj­veći broj ise­lje­nika odr­žava snažne veze s njom, posebno s mjes­tima podri­je­tla, s izra­že­nom željom da dopri­nesu eko­nom­skom i druš­tve­nom razvoju BiH. Iskus­tva Minis­tar­stva u radu s ise­lje­niš­tvom, kao i brojna istra­ži­va­nja, pot­vr­đuju da je ise­lje­niš­tvo naj­više zain­te­re­si­rano za dopri­nos razvoju BiH putem pri­je­nosa zna­nja i iskus­tva.

Među­tim, s novim gene­ra­ci­jama u ise­lje­niš­tvu slabi pove­za­nost i osje­ćaj pri­pad­nosti zem­lji podri­je­tla, a upravo nove gene­ra­cije mla­dih ljudi u ise­lje­niš­tvu su obra­zo­va­nije i bolje inte­gri­rane u zem­ljama pri­jama, a samim tim i veliki resurs za dopri­nos razvoju zem­lje podri­je­tla.