Hoće li trgovinske mjere SAD-a preoblikovati globalnu proizvodnju?

Carinske odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa sve izraženije usporavaju globalnu privredu, koja je godinama funkcionisala zahvaljujući stabilnim i relativno slobodnim trgovinskim tokovima.

Tokom prošle sedmice, brojne multinacionalne korporacije, kao i manji akteri u sektoru e-trgovine, smanjili su prodajne prognoze, upozorili na otpuštanja i prilagodili poslovne planove. U isto vrijeme, velike ekonomije korigovale su procjene rasta, reagujući na niz negativnih pokazatelja.

Neizvjesnost postaje ključni problem

Iako finansijska tržišta računaju na to da će Sjedinjene Države i Kina odustati od sveobuhvatnog trgovinskog sukoba i da će predsjednik Trump pokušati zaključiti dogovore kako bi spriječio dalje širenje tarifa, sama neizvjesnost oko mogućeg razvoja situacije postaje ozbiljan destabilizirajući faktor.

Prema mišljenju Isabelle Mateos y Lago, glavne ekonomistkinje banke BNP Paribas, aktuelna carinska politika SAD-a predstavlja "značajan negativan šok za globalnu ekonomiju u bliskoj budućnosti". Ona napominje da se kraj tarifnog režima ne nazire skoro i da bi konačni nivo tarifa mogao biti mnogo viši od trenutnih 10 posto, uz dodatne, sektorske mjere koje već pogađaju proizvode poput čelika, aluminija i automobila.

Uzvratne mjere Kine i traženje novih partnera

Kina je u petak saopštila da razmatra američku ponudu za nove trgovinske pregovore, koja uključuje tarife u visini od 145 posto. Kao odgovor, Peking je najavio carine od 125 posto. Istovremeno, administracija predsjednika Trumpa najavljuje moguće sporazume sa zemljama poput Indije, Japana i Južne Koreje s ciljem izbjegavanja daljih carinskih mjera u narednim sedmicama.

Prve žrtve među firmama i udar na e-trgovinu

Kompanije poput švedskog Electroluxa revidirale su svoje poslovne prognoze naniže, dok su Volvo Cars, Logitech i Diageo odustali od svojih ciljeva, pravdajući to tržišnom neizvjesnošću. Istovremeno, ukidanje "de minimis" režima za pošiljke vrijednosti ispod 800 dolara iz Kine posebno je pogodilo male trgovinske aktere.

Cindy Allen, izvršna direktorica konsultantske firme Trade Force Multiplier, navodi: "Skok sa 0 na 145% carina zaista je neodrživ za kompanije i za potrošače. Već smo vidjeli da su brojna mala i srednja preduzeća potpuno napustila tržište."

Globalno slabljenje povjerenja i padajući industrijski pokazatelji

Japanska centralna banka je smanjila projekcije ekonomskog rasta, a isti potez najavili su analitičari za Nizozemsku i regiju Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, ističući trgovinske tenzije kao ključni razlog.

Iako zvanične statistike još ne odražavaju potpuno pogoršano raspoloženje, ono je već vidljivo u istraživanjima među industrijskim menadžerima. Aktivnost kineskih tvornica pala je najbrže u posljednjih 16 mjeseci, dok je britanski izvoz zabilježio najveći pad u skoro pet godina.

Neki analitičari upozoravaju da rast izvoza u Njemačkoj ne mora biti znak oporavka, već rezultat unaprijed realizovanih isporuka pred uvođenje tarifa, što bi moglo izazvati pad u narednim mjesecima.

Indija kao potencijalni dobitnik

U Indiji je zabilježen najveći rast industrijske proizvodnje u posljednjih deset mjeseci, dijelom zahvaljujući činjenici da ta zemlja trpi manje carinske udare u poređenju s Kinom. Apple je već preusmjerio dio svoje proizvodnje u Indiju, što je dodatno ojačalo njen položaj kao moguće alternative za američko tržište.

Ekonomistica Shilan Shah iz Capital Economicsa navodi da bi Indija mogla postati glavni dobitnik trenutne trgovinske dinamike, budući da se očekuje da kaznene mjere prema Kini ostanu na snazi.

Smanjenje inflacije kao jedina svijetla tačka

Većina ekonomista smatra da Trumpove carinske mjere djeluju kao "šok potražnje", koji, povećavajući troškove uvoza za američke firme i potrošače, smanjuje ekonomsku aktivnost i izvan SAD-a. Jedina moguća korist jeste slabljenje inflacije, što centralnim bankama širom svijeta omogućava dodatne podsticaje kroz sniženje kamatnih stopa — što je, prema nekim izvorima, već iskoristila Banka Engleske.

Ostaje da se vidi da li će pokušaj Sjedinjenih Država da preurede globalni trgovinski sistem motivisati i druge aktere da preispitaju i osnaže vlastite ekonomije — poput Kine kroz povećanje domaće potrošnje ili EU kroz uklanjanje barijera unutar zajedničkog tržišta.