Pad izvoza i skok uvoza struje: BiH potrošila 344 miliona KM na uvoz električne energije

Izvoz električne energije drastično je pao u prvih šest mjeseci ove godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Da je situacija u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini katastrofalna pokazuje i činjenica da je uvoz električne energije za godinu dana porastao za 266 miliona KM.

Tako je u prvih šest mjeseci prošle godine, prema podacima Agencije, uvoz električne energije iznosio 78,75 miliona KM, dok je u prvih šest mjeseci ove godine iznosio oko 344 miliona KM.

Ovi podaci pokazuju da je, pored uvoza, veći i izvoz električne energije.

Za šest mjeseci ove godine izvoz električne energije iznosio je 439,42 miliona KM, dok je u istom periodu 2024. godine iznosio 289,3 miliona KM.

Luka Petrović, generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske", izjavio je da je u posljednjih 19 mjeseci samo jedan mjesec, i to mart 2025. godine, bio iznad plana u hidrološkom smislu, dok su ostali bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

"Kompanija se sada nalazi u zoni stabilnog novčanog toka, ali će ova godina biti obilježena kao izuzetno hidrološki nepovoljna. 'Elektroprivreda Srpska' uvozi električnu energiju u julu, jer je Termoelektrana Gacko još uvijek u remontu. Očekujemo da će ponovo biti u funkciji za sedam do osam dana, a tada će ERS postati izvoznik električne energije", izjavio je Petrović prije nekoliko dana.

Prema njegovim riječima, u periodu novembar - februar, kada je Termoelektrana Ugljevik bila van pogona dva mjeseca, što je uzrokovalo ogromne gubitke, morali su kupovati struju i uzimati kreditne aranžmane kojima su morali plaćati strane dobavljače električne energije.

"Nismo sve uradili, nešto smo i reprogramirali, ali sada smo u zoni stabilnog novčanog toka, ali će ova godina biti zabilježena kao izuzetno hidrološki nepovoljna", dodao je Petrović.

Sanel Buljubašić, generalni direktor "Elektroprivrede BiH", rekao je da je pitanje rudnika u Federaciji BiH problem za koji je teško pronaći sistemsko rješenje.

"Zenica se ne zatvara zbog realizacije projekta pravedne tranzicije. Sam rudnik je napravio analizu i rekao da više nemaju dovoljno uglja, ni količine ni kvaliteta, i praktično su počeli zatvarati - što je u tom trenutku bilo jedino moguće. Veliki problem s rudnicima traje od 2009. godine", naglasio je Buljubašić.

Almir Bečarević, energetski stručnjak iz Sarajeva, za "Nezavisne novine" kaže da ne bi trebalo biti daljnjeg povećanja cijena električne energije s obzirom na to da se približavamo izbornoj godini.

"Drugi faktori neće uticati na povećanje cijene, već izbori, i teško je očekivati da će uopšte doći do povećanja cijene električne energije. Što se tiče samog uvoza, to je naša realnost i svakodnevnica. Faktori koji su doveli do ovoga su da su dvije termoelektrane u Republici Srpskoj bile u remontu. Kada je u pitanju "Elektroprivreda BiH", znamo da je hidrologija loša, problem je sa rudnicima koji ne mogu isporučiti dovoljne količine uglja", rekao je Bečarević.