Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovo su u uzlaznoj putanji, dostigavši apsolutni historijski maksimum, pišu "Nezavisne novine".
Kako navode sagovornici, ovaj rast cijena uglavnom je rezultat kretanja ponude i potražnje, te ističu da ambijent u BiH nije povoljan za ulaganje u zlato.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno zlata u vrijednosti od 1.715.276 KM (sa uključenim dažbinama), što je blago smanjenje u odnosu na isti period prošle godine. Ali i izvoz zlata je u padu, pa je tako za osam mjeseci iz zemlje otputovalo zlato čija je vrijednost iznosila 1.219.539 KM, dok je prošle godine izvezeno zlato vrijedno 1.424.573 KM, kažu iz UIO BiH.
Cijena grama zlata u zlatarama u BiH košta od 210 do 220 maraka.
Najviše zlata uvezeno je iz Slovenije, a zatim iz Italije, Njemačke i Austrije.
U Bosni i Hercegovini, kako navodi ekonomista Igor Gavran, ambijent za ulaganje u zlato nije povoljan.
"U BiH postoji niz dodatnih troškova i poreza koji u mnogim zemljama ne postoje. Zbog toga je vrlo vjerovatno da ozbiljnija ulaganja naši građani vrše izvan zemlje ili prenose zlato mimo carinskih službi, što se ne evidentira", kaže Gavran.
Prema njegovim riječima, evidentirani uvoz zlata uglavnom se odnosi na zlatni nakit i sirovine za njegovu proizvodnju, a ne na zlatne poluge ili druge investicione oblike zlata.
"S obzirom na dalji rast cijene, isti iznos novca sada kupuje manje količine zlata, tako da je količinski pad uvoza zapravo mali. Oni koji osjećaju krizu prodaju zlato, a ne kupuju", ističe Gavran, dodajući da je razlika među kupcima zlata slična onoj koju danas vidimo i u bankama, bogatiji štede, dok se siromašniji zadužuju.
Ekonomista Milenko Stanić naglašava da su ponuda i potražnja ključni faktori koji određuju kretanje cijena na tržištu zlata.
Kako je pojasnio, pad uvoza zlata u BiH je pokazatelj pada platežne mogućnosti stanovništva, ali i privrede.
"Dolazi do stagnacije potrošnje, ali i kupovine nakita", kazao je Stanić.
Cijena zlata na berzama skočila je na novi rekord, premašivši prethodni maksimum iz aprila, nakon što je predsjednik Donald Tramp uveo tarife povodom "Dana oslobođenja", usred slabog dolara i očekivanja smanjenja kamatnih stopa u SAD ovog mjeseca.
Spot cijena zlata porasla je za 0,9 odsto na 3.508,70 dolara po unci tokom ranog trgovanja u Aziji, prije nego što je blago smanjila dobitke na 3.497 dolara.
Potražnja za zlatom raste jer ga investitori vide kao zaštitu od inflacije i šire ekonomske neizvjesnosti, navode analitičari.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i rasprava o nezavisnosti Federalnih rezervi, nakon što je Tramp izvršio pritisak na predsjednika Džeroma Pauela i pokušao da smijeni guvernerku Lisu Kuk. Očekivanja da će FED uskoro sniziti kamatne stope dodatno su potakla rast cijene.
"Sve se uklapa kako bi se stvorila savršena situacija za višu cijenu zlata", izjavio je Dejvid Vilson, direktor strategije roba u BNP Paribasu.
Analitičari banke predviđaju da bi spot cijena mogla da dostigne 4.000 dolara po unci do sredine sljedeće godine.
Cijena zlata gotovo se udvostručila od početka 2023. godine, jer su centralne banke širom svijeta povećale svoje zalihe.
Prošle godine zlato je preteklo evro i postalo druga najvažnija svjetska rezervna imovina centralnih banaka poslije dolara, čineći oko 20 posto globalnih službenih rezervi.
