Cijena zlata u BiH skočila na 240 KM po gramu

Cijena zlata na međunarodnim tržištima bilježi kontinuiran rast, što je dovelo do novih korekcija cjenovnika i kod domaćih zlatara. Trenutno se gram ovog metala prodaje za oko 240 KM.

U jednoj zlatari u Banjoj Luci navode da je trenutna cijena dostigla 240 KM po gramu, dok je prije nekoliko dana iznosila 220 KM. Prema njihovim riječima, potražnja je slaba, a kupovine se uglavnom dešavaju u tradicionalnim prilikama, poput svadbi i krštenja.

Slična situacija je i u Sarajevu, gdje je potvrđeno da gram zlata košta 240 KM, dok je otkupna cijena lomljenog zlata oko 100 KM po gramu.

Prema informacijama Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za prvih deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno zlato ukupne vrijednosti 2.103.805 KM, uključujući dažbine. U istom periodu prošle godine vrijednost uvoza iznosila je 2.118.657 KM. Najveće količine pristigle su iz Slovenije, Italije, Njemačke i Srbije.

Iz UIO navode da je iz Slovenije uvezeno zlato vrijedno 1.158.396 KM. Kada je riječ o izvozu, u deset mjeseci ove godine iz BiH je plasirano zlato vrijedno 1.971.555 KM, pri čemu je najveći dio izvezen u Hrvatsku – u vrijednosti od 910.754 KM.

Ekonomista Igor Gavran objašnjava da se pad uvoza može povezati s rastom cijene zlata tokom većeg dijela godine. Iako je bilo kratkotrajnih oscilacija, cijena je ostala značajno viša nego na početku godine, što, kako kaže, ograničava potražnju i podstiče izbjegavanje legalnih tokova uvoza zbog visokih dadžbina.

Naglašava i da BiH nema povoljne uslove za ulaganje u investiciono zlato, pa se oni koji ulažu najčešće odlučuju za kupovinu izvan zemlje. Viša cijena, dodaje, dovodi do toga da je broj kupaca sve manji, dok količinski pad trgovine može biti izraženiji nego što pokazuju finansijski podaci.

Ekonomista Milenko Stanić ranije je za „Nezavisne novine“ istakao da ponuda i potražnja ostaju ključni faktori u formiranju cijene zlata. Po njegovim riječima, smanjen uvoz ukazuje na pogoršanje platežne moći stanovništva i privrede, što se ogleda u stagnaciji potrošnje i slabijoj kupovini zlatnog nakita.