U 2025. godini izvoz postepeno jača, uvoz ostaje stabilan

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom za period januar - septembar 2025. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.

Istaknuto je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil KM). Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3% (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).

"Podaci ukazuju na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima. Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima. Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije", rekao je predsjednik VTK/STKBiH Ahmet Egrlić.

U periodu januar–septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

"Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi- uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije — Njemačku i Austriju — pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni. Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita," istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTK/STKBiH Belma Alihodžić.

Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni. Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću- agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44% i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18%.

"Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru", naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK/STK BiH Amila Močević.

I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184%, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.

Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.