Urod trešanja porastao za 80%, ali problem nedostatka radne snage u berbi

Uzgajivači trešanja u Brčko distriktu ove godine imaju razloga za zadovoljstvo, budući da je prinos veći za više od 80 posto u odnosu na prošlu sezonu, a povoljni vremenski uslovi doprinijeli su i kvalitetu i količini uroda. Primjer dobre sezone je Bakija Ribić iz Šatorovića, koji na površini od 11 hektara očekuje oko pet i po tona prinosa.

Kako je za Fenu ispričao, otkupne cijene trešanja kreću se od tri marke pa naviše, u zavisnosti od klase, što, prema njegovim riječima, predstavlja solidnu tržišnu vrijednost.

“Rod je znatno bolji nego prošle godine, a i cijena je trenutno povoljna”, kaže on.

Inače, ove godine trešnje na tržištu dostižu i cijenu do 12 KM.

Ipak, uz pozitivne pokazatelje dolaze i poteškoće koje prate ovu proizvodnju, a među najvećim je nedostatak radne snage. Iako, kako navodi Ribić, dnevna zarada u berbi može iznositi oko 100 KM, teško je pronaći radnike zainteresovane za ovaj sezonski posao.

“Najveći problem nam je radna snaga. Ljudi je sve manje zainteresovanih za sezonske poslove, a berba trešanja zahtijeva dosta radnika u kratkom vremenskom periodu”, kaže Ribić za Fenu.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je tokom 2024. godine proizvedeno ukupno 6.419 tona trešanja, uz prinos od 11,5 kilograma po stablu, dok se u Republici Srpskoj pod zasadima trešnje nalazi oko 380 hektara.

Manjak domaće proizvodnje nadoknađuje se uvozom, najčešće iz Grčke, Španije i Srbije. Srbija je, prema podacima FAO-a iz 2022. godine, zauzela deveto mjesto na svjetskoj listi proizvođača trešanja, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 187.000 tona.

Iako Bosna i Hercegovina uvozi prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura, što je višestruko više u odnosu na naftne derivate koji se u zemlji uopće ne proizvode, uvoz trešanja ne predstavlja značajniji udio u tom trendu.

Prošle godine je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvezeno trešanja u vrijednosti od samo 187.000 KM, što je oko 509.000 KM manje u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz iznosio 87.500 KM.

Kako je za Forbes BiH ranije pojasnio profesor emeritus Hamid Čustović sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prema novoj metodologiji iz 2022. godine BiH koristi 534.800 hektara poljoprivrednog zemljišta. Usporedbe radi, godinu ranije, prema staroj metodologiji, ta površina je iznosila 1,87 miliona hektara, dok su ranije procjene govorile i o 2,5 miliona hektara obradive zemlje.

U 2022. godini zabilježene su sljedeće strukture korištenja zemljišta:

• oranične površine: 247.900 ha (2021: 1,07 miliona ha)
• travnjaci: 247.500 ha (2021: 1,15 miliona ha)
• voćnjaci: 28.000 ha (2021: 101.000 ha)

“Dakle, BiH koristi oko 50% obradivog zemljišta. Ogromne površine ostaju zapuštene. Prema istraživanjima, oko 37% teritorije BiH je nenaseljeno”, istakao je profesor.

Usprkos strukturnim problemima, dobra sezona u Brčkom šalje važan signal da potencijal za uzgoj trešanja postoji, ali i da i dalje ostaje otvoreno pitanje koje nadilazi ovaj sektor – kako obezbijediti dovoljan broj sezonskih radnika za berbu.