Cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama prevazišle su psihološki važnu granicu od četiri dolara po galonu u svih 50 država, dok posljedice geopolitičkih previranja i dalje odjekuju globalnim tržištem energetike.
Iako je benzin u SAD-u znatno jeftiniji nego u Evropi gdje su porezi strogi, relativno niža cijena više je nego nadoknađena znatno većom potrošnjom Amerikanaca.
Prosječan američki vozač troši skoro 575 galona godišnje, što je oko tri puta više od prosječnog vozača u Evropi.
Sa benzinom od tri dolara po galonu, koliki je bio prosječni nivo prije krize, godišnji račun za gorivo po vozaču iznosio je oko 1.725 dolara.
Sa trenutnim nacionalnim prosjekom od 4,56 dolara, ta cifra skače na 2.622 dolara godišnje. Razlika od oko 900 dolara po vozaču godišnje predstavlja značajan ekonomski problem za tamošnja domaćinstva, posebno uzimajući u obzir da velika većina američkih porodica ima dva odrasla vozača.
Konstantna vidljivost cijena na džinovskim osvijetljenim panoima benzinskih pumpi širom zemlje pretvorila je gorivo u pokretni indikator ekonomskog raspoloženja građana.
Dok cijene ostalih namirnica, poput jaja, mogu porasti i za 20 posto, potrošači te promjene ne primjećuju svakodnevno na cestama kao što je to slučaj s energentima.
Nova istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je čak 58 posto ispitanika u SAD-u identifikovalo troškove života kao svoju glavnu ekonomsku brigu, a rastuće cijene goriva samo pojačavaju te strahove pred predstojeće izbore na sredini mandata, prenosi portal Bankar.
