Lakić tvrdi jedno, a VTK BIH drugo: Dobit namjenske industrije pala za oko 50 miliona KM

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine, jedna od rijetkih grana domaće privrede koja bilježi znatno veći izvoz od uvoza, suočava se s padom poslovnih rezultata. Podaci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je dobit kompanija iz ovog sektora manja za približno 50 miliona KM, prema informacijama predstavljenim u prilogu BHRT-a.

Istovremeno, iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije stižu podaci koji ukazuju na drugačije trendove. Resorni ministar Vedran Lakić naveo je da je osam kompanija namjenske industrije tokom prvih šest mjeseci ostvarilo ukupnu dobit od 31 milion KM.

U tim preduzećima zaposleno je 3.826 radnika, a Lakić ističe da proizvodnja raste i da se otvaraju nova radna mjesta. Kao dugoročni cilj navodi izgradnju stabilnog i snažnog sektora namjenske industrije koji bi trebao imati značajnu ulogu u ekonomskom razvoju Federacije BiH.

Izvoz manji za oko 56 miliona KM

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, međutim, ukazuju na pad izvozne aktivnosti. Vrijednost izvoza namjenske industrije smanjena je za 16 posto, što predstavlja pad od približno 56 miliona KM. U istom periodu uvoz je povećan za deset posto.

Smanjenje izvoza posebno je evidentirano na tržištima Sjedinjenih Američkih Država, Srbije i Slovačke.

Promjene na pojedinim međunarodnim tržištima, uključujući Saudijsku Arabiju i SAD, stručnjaci navode među mogućim faktorima koji su utjecali na rezultate domaće namjenske industrije. Očekivanja su da bi otvaranje novih tržišta u narednim mjesecima moglo doprinijeti poboljšanju poslovnih pokazatelja.

Poslovanje državnih kompanija ponovo u fokusu

Pitanje upravljanja kompanijama u kojima vlast ima većinski vlasnički udio dodatno dolazi u prvi plan kroz primjer Pretisa. Federacija BiH posjeduje 51 posto ove kompanije, a prema podacima vanjskog revizora, preduzeće posluje s gubitkom.

Uprava Pretisa, s druge strane, tvrdi da je pokrenuta krivična prijava zbog navodnih nepravilnosti prilikom prijavljivanja finansijskih podataka. Bivši federalni ministar Nermin Džindić tvrdi da se podaci u ovakvim kompanijama svjesno koriguju.

Na probleme u načinu upravljanja državnim preduzećima upozoravaju i ekonomisti. Profesor Ekonomskog fakulteta u Zenici Dženan Kulović kao ključne slabosti izdvaja prevelik politički utjecaj, nedovoljnu stručnost te izostanak odgovornosti za ostvarene poslovne rezultate.

Iako podaci o dobiti, izvozu i poslovanju pojedinih kompanija ukazuju na slabije rezultate, predstavnici vlasti očekuju nastavak rasta proizvodnje i zapošljavanja. Daljnji rezultati sektora zavisit će, između ostalog, i od mogućnosti pronalaska novih izvoznih tržišta.