Američki LNG stiže na Balkan, EU upozorava na rizike novih gasnih projekata

Američke energetske kompanije sve snažnije ulaze na tržište Zapadnog Balkana, dok u Europskoj uniji raste zabrinutost da bi novi gasni projekti mogli dugoročno vezati region za fosilna goriva upravo u vrijeme kada zemlje kandidati pokušavaju ubrzati energetsku tranziciju.

Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina pokazali su interes za nabavku većih količina američkog ukapljenog prirodnog gasa (LNG), ali i za izgradnju infrastrukture potrebne za njegov transport.

Gas se u ovim zemljama posmatra kao prijelazno gorivo koje bi trebalo pomoći u smanjenju korištenja uglja i zavisnosti od ruskih energenata dok se povećavaju kapaciteti iz obnovljivih izvora.

Međutim, dio zvaničnika EU upozorava da bi ulaganja u novu gasnu infrastrukturu mogla imati dugoročne posljedice, posebno jer pojedine zemlje regiona trenutno imaju veoma malu potrošnju prirodnog gasa.

EU ima cilj da do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost, a buduće članice morat će svoja energetska tržišta i politike uskladiti s tim obavezama, prenosi Politico.

EU: Ne uvoditi gas tamo gdje ga trenutno nema

András Hujber, zadužen za energetsku diplomatiju Europske komisije na Zapadnom Balkanu, izjavio je na skupu u Beču da su zemlje regiona, u okviru svojih ambicija za članstvo u EU, već preuzele obaveze dekarbonizacije i postepenog napuštanja fosilnih goriva.

Uvođenje novih velikih količina gasa, prema njegovim riječima, moglo bi biti suprotno tom cilju.

"Ne bismo trebali uvoditi gas na tržišta koja ga nemaju", kazao je Hujber.

Kao jedan od primjera naveo je planirani projekat u Bosni i Hercegovini kojim bi se omogućio transport gasa iz pravca hrvatskog LNG terminala na Krku.

Posebna pažnja europskih institucija usmjerena je na način realizacije projekta i regulatorni okvir. Hujber je kazao da je ambasador EU ukazao na pitanja koja Bruxelles vidi kao potencijalno problematična, dok Europska komisija namjerava nastaviti pratiti slučaj.

Predstavnici Energetske zajednice također insistiraju da svi projekti moraju biti zasnovani na konkurenciji, transparentnosti i jednakom pristupu tržištu.

"Ne želimo da Bosna bude izuzetak niti da bilo ko ima privilegovan pristup tržištu", rekao je direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski.

BiH: Cilj je dobiti alternativni pravac snabdijevanja

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, međutim, poručuju da Južna interkonekcija nije zamišljena kao dugoročno vezivanje Bosne i Hercegovine za gas.

"Južna interkonekcija nije usmjerena na to da Bosnu i Hercegovinu veže za gas. Cilj je okončati zavisnost od jednog pravca i jednog izvora snabdijevanja te ojačati energetsku sigurnost zemlje", naveli su iz Ministarstva.

Dodali su da se prirodni gas posmatra kao prijelazno gorivo, a ne kao krajnji cilj energetske politike.

BiH trenutno zavisi od jednog pravca snabdijevanja ruskim gasom, zbog čega zagovornici Južne interkonekcije projekat vide prije svega kao način diverzifikacije izvora i ruta.

Američki LNG popunjava prostor koji ostavlja ruski gas

Slična rasprava vodi se i u Albaniji, gdje vlasti gas vide kao rezervni izvor energije u periodima kada hidroelektrane, koje imaju veliki udio u proizvodnji električne energije, ne mogu osigurati dovoljne količine.

Istovremeno, američke kompanije koriste promjene na europskom energetskom tržištu i smanjenje uvoza ruskog gasa kako bi povećale prisustvo u regionu.

Paradoks je u tome što i sama Europska unija sve više koristi američki LNG, dok istovremeno ne želi finansirati novu gasnu infrastrukturu na Zapadnom Balkanu.

Lorkowski smatra da je upravo zbog toga važno da zemlje regiona usklade svoja pravila s EU kako bi gas mogao nesmetano dolaziti preko europskog tržišta.

"Bit će to američki gas jer se u Europskoj uniji gotovo i ne proizvodi gas", rekao je Lorkowski.

Ključno pitanje za zemlje Zapadnog Balkana tako više nije samo odakle će dolaziti gas kojim bi zamijenile ruske isporuke, već i koliko će nova infrastruktura biti usklađena s njihovim obavezama energetske tranzicije i budućeg članstva u Europskoj uniji.