Dugovi za PDV rastu u milione: Na listi 1.299 kompanija, GRAS na vrhu

Javna preduzeća nalaze se među najvećim dužnicima za PDV i akcize u Bosni i Hercegovini, a na vrhu liste je sarajevski GRAS, čije obaveze premašuju 30 miliona KM.

Prema ažuriranim podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO), na listi dužnika trenutno se nalazi ukupno 1.299 javnih i privatnih kompanija. O problemu višemilionskih dugovanja, mogućnostima njihove naplate i posljedicama po javne finansije govorilo se u videoprilogu Federalne televizije.

GRAS duguje više od 30 miliona KM

Najveći dužnik za PDV i akcize je Kantonalno javno komunalno preduzeće GRAS Sarajevo, sa dugom većim od 30 miliona KM.

Predsjednik Sindikata radnika KJKP GRAS Amir Muminović navodi da su ove obaveze nastale prije desetak i više godina, u periodu kada je preduzeće imalo znatno veći broj zaposlenih.

"Taj dug je nastao u periodu od 2009. do 2016. godine, kada je u GRAS-u radilo 1.600, 1.700 radnika, koliko nas je bilo, na crno, faktički u državnoj firmi. Zašto je to tolerirano u ono vrijeme, ne znam. Znate i sami da smo se mi bunili, štrajkove organizirali, da se to ispravi", navodi Amir Muminović, predsjednik Sindikata radnika KJKP GRAS.

Kako se navodi u videoprilogu Federalne televizije, radnici su tokom godina upozoravali na različite nepravilnosti, uključujući sumnjive nabavke i sporne tendere. Podnošene su krivične prijave, dok su u desetinama slučajeva donesene naredbe o neprovođenju istraga. Istovremeno su se uprave i direktori mijenjali, dok su finansijske obaveze preduzeća nastavile rasti.

Jedno od otvorenih pitanja jeste način na koji bi postojeći dug GRAS-a mogao biti riješen. Prema riječima Muminovića, radi se na njegovom reprogramu.

"Kad će se anulirati taj dug, koliko znam, u razgovoru s upravom preduzeća i s ministrom, radi se reprogram. Potpisivanjem tog reprograma duga da se proba riješiti i da GRAS dobije licence i da krene još korak naprijed ka potpunom ozdravljenju", kazao je Muminović.

Milioni izdvojeni za penzionisanje radnika

Dugovanja GRAS-a ne odnose se samo na obaveze prema UIO-u. Višegodišnji problem predstavljaju i neuplaćeni doprinosi zaposlenima, također u milionskim iznosima.

Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo navode da je tokom prethodnih pet godina izdvojeno više od 10 miliona KM kako bi oko 300 radnika moglo otići u penziju. Za ovu godinu planirano je penzionisanje još približno 70 zaposlenih, za šta bi trebalo biti osigurano više od dva miliona KM.

Problem uvezivanja radnog staža prisutan je i u Rudniku Kreka, koji se nalazi na drugom mjestu liste najvećih dužnika UIO-a. Iz Sindikata poručuju da obaveze treba rješavati, ali ne na štetu zaposlenih.

"Ovdje je klasičan nesporazum države sa samom sobom. Uvijek postoji način, ako se hoće. Ono što mi u Sindikatu rudara nećemo dozvoliti jeste da mi ne možemo živjeti bez plate, da mi, kad idemo u penziju, mora biti uplaćeno, a sve to što je nagomilano, nek rješavaju. Mi svaki svoj dinar debelo crno zaradimo", rekao je Senad Sejdić, predsjednik Sindikata radnika Rudnika Kreka.

UIO pokreće prinudnu naplatu

Za kompanije koje svoje obaveze ne izmire dobrovoljno, UIO provodi zakonom propisane postupke prinudne naplate. Mjere mogu obuhvatiti blokadu računa, pljenidbu novčanih sredstava, ali i imovine dužnika.

"Kada dužnik ne izmiri svoje obaveze u roku za dobrovoljno plaćanje, Uprava za indirektno oporezivanje pokreće postupak prinudne naplate. To podrazumijeva različite mjere, od blokade do pljenidbe sredstava na računu, pa do pljenidbe i prodaje imovine dužnika", navela je Jana Kezić, glasnogovornica UIO-a.

Ipak, naplata nije moguća u svim slučajevima. Među 1.299 kompanija evidentiranih na listi nalaze se i dužnici koji imaju visoke neizmirene obaveze, ali nemaju dovoljno novca na računima niti imovinu iz koje bi se dug mogao naplatiti. U takvim slučajevima postupci prinudne naplate ostaju bez rezultata.

Neplaćanje PDV-a ima posljedice po javne finansije

Stručnjaci upozoravaju da neizmirivanje poreznih obaveza znači i manje novca u budžetima koji se koriste za finansiranje javnih potreba, među kojima su zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura.

Profesor ekonomije Damir Bećirović smatra da je jedan od koraka ka sprečavanju takvih problema kvalitetniji izbor rukovodilaca javnih kompanija.

"Jednostavno, pooštriti procedure izbora rukovodećih kadrova, da se na konkursima biraju zaista oni koji su najbolji, da se poništavaju konkursi ukoliko nema dovoljan broj prijavljenih kandidata i da potpuno neovisne komisije provode konkursnu proceduru. Na taj način mislim da ćemo izbjeći neke apsurdne stvari gdje su ljudi dolazili na pozicije direktora ogromnih javnih kompanija bez maltene ikakvog ozbiljnog radnog iskustva", naglasio je Damir Bećirović, profesor ekonomije.

Plaćanje PDV-a predstavlja zakonsku obavezu, a dugovanja po osnovu indirektnih poreza direktno se odražavaju na prihode koji se raspoređuju različitim nivoima vlasti. Kako je istaknuto u videoprilogu Federalne televizije, dugoročno neizmirivanje ovih obaveza zbog toga ima šire posljedice po javne finansije i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine.