Cijene nafte pale, oporavak izvoza iz Zaljeva ublažio strah od nestašice

Cijene nafte ponovo su se spustile ispod 100 dolara po barelu, nakon što je oporavak izvoza iz Perzijskog zaljeva ublažio strahovanja od nestašice. Ipak, situacija na tržištu naftnih derivata ostaje znatno složenija – protok sirove nafte približio se nivoima prije sukoba, dok su isporuke dizela i drugih prerađenih goriva i dalje višestruko manje.

Terminski ugovori za Brent u četvrtak su pali za 1,1 posto, na 96,92 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate (WTI) pojeftinila za 1,4 posto, na 89,18 dolara. Dan ranije obje referentne vrste poskupjele su za oko dolar po barelu.

Uprkos dnevnom padu, septembar je obilježio snažan rast cijena. Brent je tokom mjeseca ojačao približno 14 posto, što predstavlja njegov najveći mjesečni rast od jula, dok je WTI porastao oko pet posto.

Izvoz iz Zaljeva se oporavlja

Jedan od ključnih razloga za trenutno smanjenje cijena je brži oporavak izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva. Saudijska Arabija ponovo je počela utovarivati tankere u luci Yanbu na Crvenom moru, nakon ponovnog pokretanja naftovoda Istok-Zapad, koji omogućava transport nafte bez prolaska kroz Hormuški moreuz.

Podaci kompanije Kpler pokazuju koliko se situacija promijenila. Sedmodnevni prosjek transporta sirove nafte kroz Hormuški moreuz dostigao je oko 13,5 miliona barela dnevno, čime se praktično vratio na nivo prije sukoba.

Istovremeno je izvoz sirove nafte iz šire regije Zaljeva, bez Irana, tokom septembra dostigao najmanje 16,5 miliona barela dnevno, također približno predratnom prosjeku. Posebno je značajno da se sada oko 40 posto regionalnog izvoza obavlja rutama koje zaobilaze Hormuški moreuz, dok je prije sukoba taj udio iznosio oko 17 posto.

Proizvođači su se prilagodili poremećajima korištenjem alternativnih naftovoda, pretovarom nafte između tankera i drugim transportnim pravcima. Takav sistem omogućio je povratak većih količina sirove nafte na svjetsko tržište, iako je logistički složeniji i skuplji nego prije sukoba.

Sirove nafte ima više, ali dizela još nedostaje

Oporavak izvoza sirove nafte, međutim, ne znači da se tržište energenata u potpunosti vratilo u normalu.

Najveća razlika vidljiva je kod prerađenih naftnih proizvoda. Prema podacima Kplera koje prenosi International Business Times, kroz Hormuški moreuz trenutno se transportuje prosječno oko 677.000 barela derivata dnevno, dok je prije sukoba taj obim iznosio približno 3,6 miliona barela dnevno.

Smanjena je i aktivnost rafinerija na Bliskom istoku. Njihova prerada u augustu procijenjena je na oko 7,3 miliona barela dnevno, u odnosu na 9,9 miliona barela u februaru. Kao razlozi navode se oštećenja rafinerijskih kapaciteta i poteškoće u izvozu gotovih proizvoda.

Zbog toga pad cijene sirove nafte ne mora odmah dovesti do odgovarajućeg pada cijena dizela i drugih goriva. Ograničena ponuda derivata i povećani troškovi transporta i dalje stvaraju pritisak na tržište.

Na zategnutost tržišta dizela ukazuju i američki podaci. Zalihe destilata, među kojima su dizel i lož-ulje, prošle sedmice smanjene su za 2,3 miliona barela, na 105,2 miliona, dok su zalihe benzina pale za 1,7 miliona barela.

Američke zalihe sirove nafte neočekivano porasle

Suprotan trend zabilježen je kod sirove nafte u SAD-u. Zalihe su u sedmici zaključno sa 25. septembrom povećane za 922.000 barela i dostigle 427,3 miliona barela.

Rast je iznenadio tržište jer su analitičari koje je anketirao Reuters očekivali smanjenje zaliha za 264.000 barela.

Veće američke zalihe, zajedno s oporavkom izvoza iz Zaljeva, trenutno smanjuju zabrinutost da bi svjetsko tržište moglo ostati bez dovoljnih količina sirove nafte.

Washington i Teheran ponovo u fokusu

Drugi veliki faktor koji određuje kretanje cijena ostaju odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Iran je saopćio da je primio američki odgovor na svoj prijedlog za obnovu sporazuma o prekidu vatre. Komunikacija se odvija uz posredovanje Katara, nakon kontakata predstavnika dvije strane tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Prema objavljenim informacijama, iranski prijedlog uključuje sedmodnevni plan prema kojem bi SAD ukinuo blokadu iranskih luka, dok bi Iran ponovo otvorio Hormuški moreuz i omogućio normalizaciju pomorskog saobraćaja. Međutim, dvije strane još nemaju dogovor o redoslijedu provođenja tih koraka.

Upravo zbog toga tržište ostaje izrazito osjetljivo na svaku novu informaciju iz Washingtona i Teherana.

Iako se transport sirove nafte oporavio i Brent ponovo trguje ispod 100 dolara, šira slika energetskog tržišta još nije vraćena na stanje prije sukoba. Ograničena proizvodnja i izvoz derivata, visoki transportni troškovi i sigurnosni rizici na ključnim pomorskim pravcima i dalje predstavljaju faktore koji mogu utjecati na cijene goriva.