Građani širom zapadnog Balkana se osjećaju sigurnije nego prije godinu dana, ali sve veći troškovi života, emigracija, dezinformacije i cyber kriminal i dalje utječu na njihov osjećaj sigurnosti, prema godišnjem istraživanju mišljenja javnosti o sigurnosti pod nazivom SecuriMeter 2026, koje provodi Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), a koje je predstavljeno u srijedu na skupu u okviru Beogradske sigurnosne konferencije.
Kako je priopćeno iz Vijeća za regionalnu suradnju, nalazi prikazuju regiju u kojem se percepcija sigurnosti poboljšava, ali i u kojem se sigurnost sve više gleda kroz prizmu svakodnevnog života, ekonomske stabilnosti, povjerenja u institucije i vjere u budućnost.
Skoro polovina ispitanika (49 posto) sada smatra da je zapadni Balkan sigurno mjesto za život, što je povećanje u odnosu na 38 posto iz 2025. godine, dok 64 posto navodi relativno visok stupanj osobne sigurnosti.
Međutim, brojni razlozi za brigu su i dalje prisutni.
Naime, 83 posto ispitanika je zabrinuto zbog troškova života i inflacije, 78 posto zbog depopulacije i emigracije, 72 posto zbog dezinformacija i lažnih vijesti, 70 posto zbog kibernetičkog kriminala i prevara na internetu, a 68 posto zbog organiziranog kriminala.
"Sigurnost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji. Ona podrazumijeva i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenja u institucije zadužene da štite građane i vjeru u budućnost za sebe i svoju obitelj u ovoj regiji. SecuriMeter nam daje dragocjen uvid u ono što je važno, odnosno jasno razumijevanje onoga čega se ljudi zaista plaše kao i onoga što očekuju. Za RCC, ovi nalazi predstavljaju važan dokaz i podatke za utvrđivanje zajedničkih izazova, poticanje dijaloga i podršku regionalnim odgovorima koji donose konkretne promjene u životima građana", rekao je šef Političkog odjela Vijeća za regionalnu suradnju Pavle Janković koji je vodio diskusiju.
Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na mlađe generacije u regiji.
Dok 65 posto ispitanika nema nikakve namjere da se seli u inozemstvo, 58 mladih dobi između 18 i 24 godine razmišlja o tome da živi i radi negdje drugo. Ekonomska nesigurnost dodatno produbljuje brige građana. Samo jedan od tri ispitanika kaže da bi mogao pokriti neočekivan trošak od 1.000 eura bez posuđivanja novca ili oslanjanja na druge. Istovremeno, 55 posto ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od ozbiljne krize.
Predstavljajući nalaze istraživanja, savjetnik za sigurnost u Vijeću za regionalnu suradnju Aner Zuković istakao je odnos između percepcija sigurnosti, ekonomskih pritisaka i povjerenja u institucije.
"Iako se građani mogu osjećati sigurnije u neposrednom okruženju, to ne znači nužno da s istim osjećajem sigurnosti gledaju na svoju budućnost. Kada više od osam od deset ispitanika brine zbog troškova života, a više od polovine mladih odraslih osoba razmišlja o odlasku u inozemstvo, moramo uvidjeti da su ekonomska sigurnost, prilike i otpornost dio šire slike o sigurnosti. Ovo nisu odvojena pitanja već uzajamno povezani izazovi za koje su potrebni promišljeni i koordinirani odgovori zasnovani na podacima i dokazima", rekao je Zuković.
Istraživanje ukazuje i na kontinuirane izazove vezane za korupciju, povjerenje u institucije i jednak tretman.
Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj ekonomiji, iako to predstavlja pad u odnosu na 86 posto zabilježenih 2023. godine. Više od polovine (52 posto) ispitanika se ne slaže sa tvrdnjom da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima, dok povjerenje u političke stranke iznosi samo 16 posto, što je najniži stupanj povjerenja među svim institucijama obuhvaćenim istraživanjem.
Digitalna sigurnost i pouzdanost informacija predstavljaju još jedan značajan razlog za zabrinutost. Skoro tri četvrtine (74 posto) ispitanika je zabrinuto zbog mogućnosti krađe osobnih podataka, dok 72 posto brine mogućnost da privatne firme ili internetske platforme zloupotrebljavaju njihove podatke.
Istraživanje se bavilo i mišljenjima građana o organiziranom kriminalu, ilegalnom vatrenom oružju, migracijama i međunarodnim sigurnosnim izazovima. Više od polovine ispitanika (53 posto) se osjeća ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zloupotrebe oružja u svom susjedstvu, iako je njih 84 posto reklo da ne bi razmatrali mogućnost posjedovanja oružja. Stavovi građana prema imigracijama su i dalje podijeljeni.
Naime, 48 posto smatra da imigracija dovodi do povećanja stope kriminala dok 21 posto prepoznaje ulogu imigranata u popunjavanju važnih radnih mjesta.


















