Robna razmjena BiH: Prošlogodišnji deficit šest milijardi KM

Iako teške posljedice recesije još uvijek opterećuju privredu Bosne i Hercegovine, u 2010. godini ostvareni su respektabilni rezultati u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Pozitivni trendovi iz druge polovine 2009. godine su nastavljeni i dodatno poboljšani, što je rezultiralo rekordnim vrijednostima izvoza i zadržavanjem uvoza na znatno nižem nivou od onoga iz 2007. i, pogotovo, katastrofalne 2008. godine. Značajan uticaj svakako su imale i više cijene naših vodećih izvoznih proizvoda na svjetskom tržištu, pa je stopa količinskog povećanja izvoza tih proizvoda nešto niža, ali ni ta činjenica ne umanjuje realnost izvozne ekspanzije i ubrzanog povratka vodećih izvoznika punoj uposlenosti kapaciteta, rečeno jučer u Sarajevu na prezentaciji vanjskotrgovinske razmjene BiH s drugim zemljama u 2010. godini.

Tako je u 2010. godini ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 7.293.816.190 KM, što je za 1.659.397.938 KM, odnosno 29,45 %, više u odnosu na prošlu godinu. U istom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 13.329.449.515 KM, što je za 1.297.321.257 KM, odnosno 10,78 %, više u odnosu na prošlu godinu. Zahvaljujući ovakvim rezultatima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 16,85 %, te je u ovom periodu iznosio 54,72 %. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je u ovom periodu znatno smanjen i iznosio je 6.035.633.325 KM, što je za 362.076.681 KM, odnosno 5,66 %, manje u odnosu na prošlu godinu. Posebno je važno naglasiti da je znatno niži deficit posljednji put ostvaren još 2002. godine, kada je nivo pokrivenosti uvoza izvozom bio upola manji, a vrijednost izvoza iznosila tek četvrtinu prošlogodišnje.

I ostvareni mjesečni rezultati, u odnosu na isti mjesec prošle godine, potvrđuju značajna poboljšanja. Tako je u decembru 2010. godine ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 628.548.000 KM, što je za 32,08 % više u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je istovremeno uvoz iznosio 1.240.655.000 KM, odnosno veći je za 14,41 %. Vanjskotrgovinski deficit je u decembru neznatno povećan (za 0,60 %) u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali je istovremeno nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan za 15,44 % u odnosu na decembar 2009. godine, te je iznosio 50,7 %.

U odnosu na prethodni mjesec je došlo do pogoršanja, pa je u decembru vrijednost izvoza smanjena za 7 %, a uvoza povećana za 5,05 %. Zbog toga je nivo pokrivenosti uvoza izvozom smanjen za 11,48 %, a deficit povećan za čak 21,17 %. Iako je povećanje uvoza krajem godine uobičajeno, a oscilacije mjesečnih vrijednosti izvoza i uvoza periodično su se ponavljale tokom godine, ovakav rezultat ukazuje na ograničenost kapaciteta domaće privrede i upitnu održivost daljeg pozitivnog trenda, nakon što vodeći izvoznici dostignu maksimalni obim proizvodnje postojećih kapaciteta.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u 2010. godini ostale su pojedine članice CEFTA 2006 (prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije, ali je došlo do promjene strukture i poretka među vodećim partnerima. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je kontinuirano Evropska unija (54,6 % izvoza i 50 % uvoza), s povećanjem učešća u prethodnoj godini, dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,98 % izvoza i 18,81 % uvoza), Njemačka (15,36 % izvoza i 8,98 % uvoza), Srbija (12,68 % izvoza i 12,21 % uvoza), Italija (11,88 % izvoza i 7,77 % uvoza) i Slovenija (8,47 % izvoza i 9,65 % uvoza). Ohrabrujuće i je i povećanje učešća ostalih zemalja u strukturi naše vanjskotrgovinske razmjene, posebno izvoza, ali još uvijek nedovoljno u odnosu na vodeća tržišta.

Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvaren je na tržištima Albanije (234,35 %), Poljske (68 %), Austrije (46 %) i Švicarske (43 %), a uvoza iz Velike Britanije (77 %), dok značajnijih smanjenja ni izvoza ni uvoza nije bilo u trgovini s vodećim partnerima.

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima je povećana, ali suficit ostvarujemo samo u trgovini s Crnom Gorom (508,6 %) i UNMIK/Kosovom (4.279,7 %), te nekim manje značajnim partnerima (Albanija, Litvanija, Moldavija, Švedska, Indija, Maroko i dr.). Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je s Francuskom (98,5 %), Njemačkom (93,65 %) i Italijom (83,7 %), značajan još s Poljskom, Belgijom i Španijom, dok je odnos s ostalim značajnim partnerima mnogo nepovoljniji i većinom znatno manji od 50 %.

Problem posrednog uvoza robe još uvijek je aktuelan, te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko „trećih“ zemalja. Tako je pokrivenost uvoza izvozom robe porijeklom s pojedinih tržišta uglavnom znatno viša od one ostvarene u trgovini (s CEFTA 2006 čak 73,2 %, u odnosu na ukupnih 60,4 %), što ukazuje na slabosti domaće trgovine i nedostatak jakih uvoznika, kao i značajne gubitke koje ovakva „zaobilazna“ trgovina podrazumijeva. Veliko poboljšanje u ovom pogledu ostvareno je jedino s Turskom, čiji se uvoz ranijih godina velikim dijelom obavljao preko posrednika, dok je u 2009. i 2010. godini najvećim dijelom obavljen direktno.