Stopa piratstva u BiH i dalje 66%

Komercijalna vrijednost instaliranog piratskog softvera na ličnim računarima (PC) u Bosni i Hercegovini u 2010. godini iznosila je 13 miliona američkih dolara, dok je stopa piratstva u odnosu na 2009. godinu ostala ista i iznosi 66%. Ovo su, između ostalog, rezultati Globalne studije o softverskom piratstvu za 2010. godinu, istraživanja asocijacije Business Software Alliance (BSA). Istraživanje se radi svake godine, sa ciljem dobijanja aktuelnih informacija o softverskom piratstvu u svijetu.

"Obzirom da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 66%, BiH i dalje ima značajne gubitke. Stoga je neophodno nastaviti sa naporima usmjerenim na smanjenje stope sotverskog piratsva jer se na taj način ostvaruju značajne koristi i direktni doprinosi razvoju bosanskohercegovačke privrede. Mi ćemo nastaviti sa aktivnostima usmjerenim prema kompanijama koje se bave prodajom računarskih programa i korisnicima jer smo na taj način, uz podršku nadležnih institucija, do sada uspjeli smanjiti stopu piratsva za 4%, u odnosu na 2004. godinu kada je BiH prvi put bila uključena u Globalnu studiju , a tada je zabilježena stopa softverskog piratsva bila 70%,", izjavila je Mirna Milanović-Lalić, glasnogovornica BSA u BiH,.

Svjetski trendovi pokazuju da je smanjenje stope softverskog piratstva povezano sa ukupnim ekonomskim razvojem zemlje.

Ovo je osma globalna studija o piratstvu koju su objavili BSA i IDC, vodeća kompanija za istraživanje tržišta IT industrije, koja vrši istraživanje inkorporiranjem 182 ulazne informacije iz 116 zemalja i regija širom svijeta. Ovogodišnja studija je dobila i novu dimenziju: istraživanje javnog mišljenja kod korisnika računara o ključnim društvenim normama ponašanja relevantnim za softversko piratstvo, provedenog od strane kompanije Ipsos Public Affairs.

U ovom istraživanju je zabilježena velika podrška zaštiti pravima intelektualne svojine, gdje je 7 od 10 ispitanika izrazilo podršku za plaćanje inovatorima za njihov rad na tehnološkim inovacijama. Ono što je interesantno je da je najjača podrška bila upravo u zemljama koje imaju najveće stope piratstva.

Značajan broj korisnika također smatra da je licencirani softver sigurniji i pouzdaniji od piratskog. Stoga postoji potreba da se korisnici informišu da su programi dostupni na peer-to-peer (P2P) mrežama ilegalni odnosno da kupovinom jedne licence ne stiču pravo da koriste program na više računara.

"Studija potvrđuje da korisnici računarskih programa prepoznaju vrijednosti licenciranih softvera", pojasnila je Mirna Milanović-Lalić i dodala da daljom edukacijom korisnika trebaju ukazati da se piratskim softverom smatra ne samo onaj koji se nalazi na P2P mrežama nego i onaj koji se više puta koristi na različitim računarima, a za koji je kupljena samo jedna licenca.

Interesantni podaci koje sadrži BSA studija za 2010.:

• Komercijalna vrijednost ukradenog softvera u CEE regionu je 4,1 milijarda amerčkih dolara. Globalno, vrijednost ukradenog softvera je u 2010. godini dosegla rekordni iznos od 59 milijardi američkih dolara – skoro duplo više u odnosu na 2003. kada je provedeno prvo istraživanje o softverskom piratstvu.
• Stopa softverskog piratstva je za skoro pola od 116 zemalja, koje su uključene u ovu studiju, iznosila minimalno 62%, dok na svjetskom nivou ova stopa iznosi 42%.
• Stope piratstva u zemljama u razvoju su 2.5 puta veće od onih koje su zabilježene u razvijenim zemljama svijeta, a komercijalna vrijednost piratskog softvera od 31.9 milijardi američkih dolara, predstavlja više od pola od ukupne vrijednosti na svjetskom nivou
• Najčešće spomenute prednosti licenciranog softvera su pristup tehničkoj podršci (88% ispitanika) i zaštita od hakera i virusa (81% ispitanika)
• Najčešći oblik softverskog piratstva je kupovina jedne licence koja se zatim instalira na više računara
• Većina korisnika računara u cijelom svijetu vjeruje da prava intelektualne svojine i njihova zaštita donose jasne i vidljive prednosti za ekonomiju jedne zemlje; 59% ispitanika vjeruje u pogodnosti za lokalne ekonomije, a 61% vjeruje da upravo zaštita intelektualne svojine doprinosi otvaranju novih radnih mjesta.

"Ovogodišnja studija pokazuje da dok piratstvo i dalje prijeti globalnoj ekonomiji, sa druge strane ljudi u potpunosti razumiju i cijene vrijednost intelektualne svojine, a pogotovo njenu ulogu u pokretanju ekonomoskog rasta", rekla je Lejla Hadžiabdić, menadžer za anti-piratstvo Microsoft BiH. Prema njenim riječima krađa softvera i dalje koči IT inovacije, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast širom svijeta. Rezultati studije veoma jasno pokazuju važnost koju ima edukacija kompanija, predstavnika vlada i krajnjih korisnika o rizicima koje nosi krađa softvera i naravno šta je to što oni mogu učiniti da bi se krađe spriječile.

"Mi ćemo i dalje podržavati rad BSA u BiH i nadamo se da ćemo sljedeće godine zabilježiti mnogo bolje rezultate", zaključila je ona.