Apokalipsa poslova ili nova era rada: Kako je AI promijenio tržište rada u 2025.

Malo je tehnoloških rasprava danas toliko emotivno nabijeno kao ona o budućnosti rada u doba umjetne inteligencije. Naslovi često upozoravaju na masovnu nezaposlenost, nestanak čitavih profesija i nadolazeći talas poremećaja koji bi mogao preokrenuti globalno tržište rada.

Istovremeno, brojni poslovni lideri nude sasvim drugačiju perspektivu. Umjetna inteligencija se, prema njihovim tvrdnjama, koristi za povećanje produktivnosti, unapređenje ljudskih sposobnosti i uklanjanje repetitivnih zadataka, a ne za potpuno zamjenjivanje ljudi. U praksi, stvarnost unutar organizacija pokazuje se znatno nijansiranijom nego što to sugerišu apokaliptični narativi.

Pa koja je perspektiva bliža istini? Da li AI zaista izaziva apokalipsu poslova ili se rizici preuveličavaju dok se propušta veća prilika?

U ovom članku razmatra se šta dokazi zaista pokazuju, gdje su strahovi opravdani, gdje su prenapuhani i na šta bi se lideri trebali fokusirati upravo sada, dok AI preoblikuje svijet rada.

Kako su poslovi bili pogođeni AI-jem u 2025. godini

Na osnovu dostupnih podataka, iako je izraz "apokalipsa poslova vjerovatno pretjeran, nesporno je da su zabilježeni značajni poremećaji.

Izvještaj analitičara kompanije Challenger, Gray & Christmas pokazao je da je AI naveden kao razlog iza 48.414 otkaza u SAD-u tokom 2025. godine. Time je postao drugi najčešći uzrok gubitka posla, odmah iza inicijative DOGE predsjednika Donalda Trumpa i Elona Muska.

Ovi podaci sugerišu da je AI bio odgovoran za relativno mali dio od procijenjenih 1,1 milion izgubljenih radnih mjesta u američkoj radnoj snazi tokom godine.

Na globalnom nivou, druga studija procijenila je da je samo u prvih šest mjeseci 2025. godine zbog AI-ja izgubljeno 76.440 radnih mjesta.

No, pitanje novih radnih mjesta ostaje ključno. Poznata studija Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) navodi da će do 2030. godine, iako će 92 miliona poslova biti izmješteno zbog AI-ja, istovremeno nastati 170 miliona novih radnih mjesta. Prema istoj procjeni, AI bi do 2025. trebao stvoriti 12 miliona novih poslova. Na polovini decenije, postavlja se pitanje kako se ta prognoza ostvaruje.

Oglasi za poslove povezane s AI-jem, poput inženjera za umjetnu inteligenciju, prompt inženjera i model tunera, nastavili su rasti. Još je indikativnije da je istraživanje portala Indeed pokazalo kako su postojeće uloge, poput programiranja i marketinga — koje se smatraju visoko izloženim AI automatizaciji — rasle brže od svih ostalih.

To se može tumačiti kao signal da poslodavci, umjesto zapošljavanja isključivo AI specijalista, sve više daju prioritet AI pismenosti kod šireg kruga zaposlenih.

Koji su poslovi bili pogođeni

Prema istraživanju kompanije Revealera, poslovi s najvećim padom zapošljavanja u 2025. u odnosu na 2024. godinu bili su: računarski grafički umjetnici (32,7%), stručnjaci za usklađenost/komplaens (29,2%), fotografi (28,1%) i pisci (27,9%).

Riječ je o profesijama s izrazito visokom izloženošću automatizaciji putem AI tehnologija.

Negativni trendovi posebno su pogodili i diplomante. Dodatna istraživanja ukazuju na oštar pad početnih (entry-level) prilika, naročito u tehnološki orijentisanim ulogama. Ponovo, uglavnom se radi o poslovima koji uključuju zadatke poput juniorskog programiranja i unosa podataka, a koji se sve češće automatizuju.

S druge strane, na višim stepenicama karijerne hijerarhije uočava se veća otpornost. Više istraživanja potvrđuje često isticano uvjerenje da su strateške i liderske uloge usmjerene na rad s ljudima, kao i poslovi koji zahtijevaju fizičko prisustvo — poput sestrinstva — znatno manje izloženi riziku.

U tom kontekstu, Microsoft je sredinom godine objavio vlastito istraživanje o utjecaju AI-ja na radna mjesta, navodeći da su među najmanje pogođenim profesijama operateri bagera, sobarice i domaćice, krovopokrivači, masažni terapeuti i radnici na održavanju autoputeva.

Kao ilustracija industrije i profesije koje su posebno teško pogođene, često se navodi sektor razvoja video-igara. Prema dostupnim podacima, jedan od deset zaposlenih u industriji video-igara — od ukupno oko 330.000 ljudi — izgubio je posao u posljednjih 12 mjeseci. Među najpogođenijima su glasovni glumci, profesija posebno izložena zbog napretka AI tehnologija za generisanje glasa.

Šta su stručnjaci rekli o utjecaju AI-ja na poslove u 2025.

"AI bi mogao izbrisati polovinu svih početnih bijelih-okovratničkih poslova i podići nezaposlenost na 10 do 20 posto u narednih jednu do pet godina." - Dario Amodei, izvršni direktor Anthropic-a

"Svaki dan vodimo gerilski rat protiv irelevantnosti." - Puneet Chandok, predsjednik Microsoft Indija

"Brzi napredak AI-ja ne samo da preoblikuje industrije, već fundamentalno mijenja radnu snagu i potrebne vještine." - Peter Brown, globalni lider za radnu snagu, PwC

"U inženjeringu ove godine u Salesforceu ozbiljno raspravljamo — možda ove godine uopće nećemo zapošljavati." - Marc Benioff, izvršni direktor Salesforcea

"Ovo je kao cunami koji pogađa tržište rada." - Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a

"Nećete izgubiti posao zbog AI-ja, ali ćete izgubiti posao zbog nekoga ko koristi AI." - Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije

Pogled unaprijed

Ulaskom u 2026. godinu, postaje jasno da se svijet rada ne suočava s iznenadnom apokalipsom, već s dubokom transformacijom same prirode rada. Riječ je o procesu koji će se, po svemu sudeći, dodatno ubrzavati kako se tehnologija bude dalje razvijala.

Ključni zaključci su jasni: početne pozicije prve su pogođene, poslovi koji zahtijevaju snažne ljudske vještine pokazuju najveću otpornost, a razvijanje sposobnosti rada s AI-jem postaje ključno u gotovo svakoj profesiji.

I dalje ostaje neizvjesno hoće li se 170 miliona predviđenih novih uloga zaista pojaviti do 2030. godine. Ipak, gotovo je sigurno da će do kraja ove decenije svijet rada izgledati znatno drugačije nego danas, piše Forbes.