Napustio školu, a sa 25 godina postao najmlađi europski milijarder: Težak je milijarde

Britanski poduzetnik James Dacombe sa 25 godina postao je najmlađi europski milijarder koji je bogatstvo stekao vlastitim poslovnim poduhvatima. Ključ njegovog finansijskog uspona je kompanija Olix, proizvođač čipova za vještačku inteligenciju čija je vrijednost u samo šest mjeseci gotovo utrostručena.

Dacombeov poduzetnički put počeo je mnogo prije Olixa. Srednju školu napustio je 2017. godine kako bi pokrenuo CoMind, startup usmjeren na praćenje moždane aktivnosti. Četiri godine poslije dobio je Thiel Fellowship, stipendiju koja mu je omogućila da ne nastavi formalno fakultetsko obrazovanje i potpuno se posveti razvoju kompanije.

Ipak, najveći dio njegovog današnjeg bogatstva vezan je za Olix, koji je osnovao prije dvije godine. Istovremeno je zadržao udio u CoMindu, koji posluje kao zasebna kompanija.

Vrijednost kompanije gotovo utrostručena za šest mjeseci

Olix je osnovan u Londonu 2024. godine, a početkom augusta njegova vrijednost procijenjena je na 3,3 milijarde dolara. Procjena je uslijedila nakon investicijske runde u kojoj je kompanija prikupila 312 miliona dolara.

Kapital su, između ostalih, osigurali njujorška investicijska kompanija Fundomo, proizvođač čipova Arm, američki kvantitativni fond Hudson River Trading i suosnivač Netflixa Reed Hastings. U posljednjem krugu finansiranja učestvovao je i britanski državni fond Sovereign AI.

Procjenjuje se da Dacombe kontroliše približno 30 posto Olixa, što mu je nakon nove procjene vrijednosti kompanije omogućilo ulazak među milijardere.

Njegova imovina uključuje i 12 posto CoMinda. Ta kompanija je u augustu 2025. prikupila 102,5 miliona dolara, ali njena ukupna vrijednost nije javno saopćena.

Ni Olix ni CoMind nisu odgovorili na Forbesov zahtjev za komentar.

U svijetu samo 11 milijardera mlađih od 30 godina

Dacombe pripada veoma maloj grupi mladih poduzetnika koji su do milijarderskog statusa došli vlastitim poslovnim projektima. U svijetu je samo 11 takvih milijardera mlađih od 30 godina, a među njima su četiri osobe izvan Sjedinjenih Američkih Država.

Na drugom mjestu među najmlađim evropskim milijarderima koji su sami stekli bogatstvo nalazi se 26-godišnji Arvid Lunnemark, suosnivač Cursora, kompanije poznate po AI alatima za uređivanje programskog koda.

Lunnemark je iz Švedske otišao u SAD na studij na MIT-u, a Cursor je 2022. pokrenuo s trojicom prijatelja s fakulteta. Danas živi u San Franciscu, dok se vrijednost njegovog bogatstva, kao i imovine ostalih suosnivača, gotovo udvostručila nakon što je SpaceX kupio Cursor za 60 milijardi dolara.

Među osnivačima Cursora je i 26-godišnji pakistanski državljanin Sualeh Asif.

Još jedan mladi Šveđanin doživio je sličan finansijski uspon. Riječ je o Fabianu Hedinu, suosnivaču kompanije Lovable, koji živi u Stockholmu. Milijarderski status stekao je u decembru, kada je njegov startup za takozvano „vibe coding“ programiranje prikupio kapital uz procjenu vrijednosti od 6,6 milijardi dolara.

Nakon što je Lovable početkom ove sedmice objavio novu investiciju od 400 miliona dolara, vrijednost kompanije povećana je na 13,3 milijarde dolara. Hedinovo bogatstvo procjenjuje se na približno 3,1 milijardu dolara.

AI startupi stvaraju novu generaciju milijardera

Brz rast tehnoloških kompanija posljednjih godina doveo je do pojave sve mlađih milijardera, posebno u sektoru vještačke inteligencije.

Trenutno je najmlađi milijarder na svijetu koji je sam stekao bogatstvo Amerikanac Surya Midha. Imao je 22 godine kada je u oktobru Mercor, startup koji je suosnovao i koji koristi vještačku inteligenciju u zapošljavanju, prikupio novi kapital uz procjenu vrijednosti od deset milijardi dolara.

Midhino bogatstvo nakon toga je procijenjeno na približno 2,2 milijarde dolara. Njegovi suosnivači Brendan Foody i Adarsh Hiremath tek su nekoliko mjeseci stariji, a sva trojica danas imaju 23 godine.

Prije Midhe, najmlađi milijarder koji je sam izgradio bogatstvo bio je 28-godišnji osnivač Polymarketa Shayne Coplan. On je prethodno tu poziciju preuzeo od osnivača Scale AI-ja Alexandra Wanga, koji je imao 29 godina.

Olix bira drugačiji put u razvoju AI čipova

Dacombe svoju poslovnu strategiju temelji na pretpostavci da najmoćniji Nvidijini AI čipovi nisu neophodni za svaki zadatak.

Olix zato razvija specijalizirane čipove za različite segmente procesa zaključivanja AI modela, odnosno faze tokom koje model obrađuje informacije i proizvodi rezultat.

U njihovom radu koristi se i fotonika. Umjesto električnih signala, podaci se između čipova prenose svjetlošću, što može smanjiti potrošnju energije i kašnjenje u prijenosu.

Kompanija također izbjegava korištenje skupog hardvera zasnovanog na memoriji velikog propusnog opsega, koja je trenutno deficitarna na tržištu.

Prema planovima kompanije, prvi Olixovi čipovi trebali bi biti isporučeni kupcima tokom druge polovine 2027. godine.

Borba za tržište postaje sve intenzivnija

Olix na tržište ulazi u trenutku snažnog rasta konkurencije među proizvođačima AI čipova.

Kompanija d-Matrix iz Silicijske doline, iza koje kao investitor stoji Microsoft, već isporučuje čipove kompaniji Corsair. Istovremeno su startupi MatX, Etched i londonski Fractile tokom protekle godine privukli značajan kapital investitora.

U tržišnu utakmicu dodatno se uključila i Nvidia. Ta kompanija je u decembru zaključila ugovor o licenciranju vrijedan 20 milijardi dolara s proizvođačem AI čipova Groq. Kompaniju Groq osnovao je Jonathan Ross, koji je ranije učestvovao u razvoju Googleovih TPU čipova za vještačku inteligenciju.

Dacombe prije pokretanja Olixa nije direktno radio u industriji čipova, ali smatra da bi iskustvo u fotonici koje je stekao kroz CoMind moglo predstavljati prednost u odnosu na Groq i druge konkurente.

Veliki kapital prati razvoj AI tehnologije

Investitori nastavljaju izdvajati milijarde dolara za razvoj novih rješenja u oblasti vještačke inteligencije, dok će konačan tržišni uspjeh zavisiti od toga koje će tehnologije ponuditi najbolje rezultate.

Objašnjavajući za Financial Times zašto očekuje sve značajniju ulogu specijaliziranih AI čipova, Dacombe je rekao:

"Danas, kada postoji tako velika ekonomska korist od mogućnosti da se veoma veliki i moćni jezički modeli pokreću brzo, za veliki broj korisnika i uz niske troškove, zaista se isplati razdvojiti različite funkcije i koristiti posebno dizajnirane čipove koji su dobri upravo u tome."

Dacombeov ulazak među milijardere dolazi u periodu snažnog priliva kapitala u kompanije povezane s vještačkom inteligencijom, dok rast vrijednosti Olixa pokazuje koliko investitori trenutno polažu u razvoj nove generacije specijaliziranih AI čipova.