Smirivanje sukoba srušilo cijenu nafte, najveći pad u sedmicama

Svjetska finansijska tržišta započela su sedmicu rastom berzanskih indeksa, dok su cijene nafte zabilježile snažan pad od gotovo sedam posto, nakon što su se Sjedinjene Američke Države i Iran suzdržali od daljnje eskalacije sukoba i otvorili mogućnost nastavka pregovora o privremenom prekidu vatre.

Na tržištu energenata cijena sirove nafte Brent pala je za 6,8 posto i iznosila je 85,49 dolara po barelu, dok je američka referentna nafta pojeftinila sedam posto, na 83,06 dolara. Pad cijena uslijedio je nakon što je Pentagon obustavio napade na iranska priobalna područja i infrastrukturu, poslije gotovo dvije sedmice intenziviranih sukoba izazvanih iranskim napadima na brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz. Američko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo razloge za ovu pauzu.

Prema ocjeni Stephena Innesa iz SPI Asset Managementa, nagli pad cijena nafte ublažio je geopolitičke pritiske koji su tokom većeg dijela jula opterećivali finansijska tržišta, uključujući akcije, valute, obveznice i očekivanja centralnih banaka.

Pozitivno raspoloženje bilo je vidljivo i na evropskim berzama. Njemački DAX porastao je za 1,6 posto na 25.497,42 boda, francuski CAC 40 ojačao je 0,8 posto na 8.436,94, dok je britanski FTSE 100 napredovao 0,5 posto i dostigao 10.784 boda.

Rast je zabilježen i na azijskim tržištima. Japanski Nikkei 225 završio je trgovanje s dobitkom od 0,5 posto, južnokorejski Kospi porastao je jedan posto, hongkonški Hang Seng također je ojačao jedan posto, dok je kineski Shanghai Composite napredovao 1,2 posto. Australski S&P/ASX 200 skočio je 1,4 posto, indijski Sensex dobio je 1,1 posto, dok je tajvanski Taiex bio u blagom minusu od 0,1 posto.

Posebnu pažnju investitora privukao je kineski proizvođač memorijskih čipova CXMT, čije su akcije na tehnološkoj berzi u Šangaju porasle čak 466 posto. Time je kompanija dostigla procijenjenu tržišnu vrijednost od oko 3,3 biliona juana, odnosno gotovo 490 milijardi dolara.

Na Wall Streetu su terminski ugovori za S&P 500 i Dow Jones porasli po jedan posto, nakon što je prošle sedmice tržište bilo pod pritiskom. U petak je S&P 500 ostvario tek simboličan rast manji od 0,1 posto, Dow Jones je dobio 0,5 posto, dok je Nasdaq pao 0,6 posto usljed velikih gubitaka tehnoloških kompanija. Micron Technology izgubio je sedam posto vrijednosti, a Broadcom 2,7 posto.

Investitori istovremeno prate i sastanak američkih Federalnih rezervi. Rast cijena energenata, zajedno s novim carinskim mjerama administracije predsjednika Donalda Trumpa, pojačao je zabrinutost zbog inflacije, što je umanjilo očekivanja o skorom smanjenju kamatnih stopa. Na tržištu se sve više razmatra mogućnost njihovog dodatnog povećanja kako bi se obuzdao rast cijena.

Innes upozorava da rast cijena nafte brzo pogađa cijelu ekonomiju, jer povećava troškove goriva, transporta, logistike i poslovanja kompanija, a istovremeno dodatno podstiče inflacijske pritiske kojima se centralne banke moraju suprotstaviti.

Fokus investitora ostaje i na sezoni objava poslovnih rezultata tehnoloških kompanija. Alphabet i Nvidia nastavljaju ulagati milijarde dolara u razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju, dok tržište sve više preispituje hoće li takva ulaganja donijeti dovoljno profita da opravdaju visoke tržišne valuacije.

Na valutnim tržištima američki dolar blago je oslabio prema japanskom jenu i trgovao se po kursu od 163,56 jena, u odnosu na 163,64 jena dan ranije. Euro je neznatno ojačao i vrijedio je 1,1399 dolara.