Globalna ekonomija pod pritiskom: Svjetska banka predviđa slabiji rast u 2026. godini

Svjetska banka uputila je jedno od najozbiljnijih upozorenja od kraja pandemije, navodeći da bi globalna ekonomija u 2026. godini mogla značajno usporiti.

Prema najnovijem izvještaju Global Economic Prospects, rast svjetske privrede mogao bi iznositi svega 2,5 posto, dok bi u slučaju većih poremećaja na energetskom tržištu mogao pasti na samo 1,3 posto.

Kako prenosi Reuters, Svjetska banka upozorava da rat na Bliskom istoku ima sve šire globalne ekonomske posljedice, posebno zbog rizika od poremećaja u snabdijevanju energentima.

Najveći rizik predstavlja eventualno zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom i gasom. To je već dovelo do rasta cijena nafte i pojačane neizvjesnosti na finansijskim tržištima.

Prema osnovnom scenariju Svjetske banke, cijena Brent nafte u prosjeku bi mogla iznositi oko 94 dolara po barelu, što je znatno više nego prethodne godine.

Takav rast dodatno povećava inflacione pritiske i otežava centralnim bankama mogućnost ublažavanja monetarne politike.

U najnepovoljnijem scenariju, ukoliko dođe do produženih poremećaja u snabdijevanju energijom i istovremenih potresa na finansijskim tržištima, globalni rast mogao bi pasti na svega 1,3 posto, dok bi inflacija porasla na oko 4,4 posto.

Svjetska banka upozorava da je globalna ekonomija danas osjetljivija nego tokom prethodnih velikih kriza, uključujući finansijsku krizu 2008. godine.

Razlozi za to su visok nivo javnog duga, usporavanje međunarodne trgovine, slabiji investicioni ciklusi i rastuća geopolitička neizvjesnost.

Posebno su ugrožene zemlje u razvoju, kojima prijeti period sporog rasta i nedovoljnog napretka u smanjenju razlike u životnom standardu u odnosu na razvijene ekonomije. Svjetska banka upozorava na mogućnost tzv. „izgubljene decenije“ za pojedine države.

Bliski istok i šira regija Sjeverne Afrike bilježe najveće pogoršanje ekonomskih prognoza, dok se pojedine ekonomije suočavaju s padom investicija i usporavanjem trgovine.

S druge strane, Indija ostaje jedan od rijetkih svijetlih primjera, s očekivanim rastom od 6,6 posto u 2026. godini, što je čini najbrže rastućom velikom ekonomijom.

Svjetska banka poručuje da globalna ekonomija ulazi u period sporijeg i nestabilnijeg rasta, uz trajno prisutne inflacione pritiske i pojačane geopolitičke rizike koji će sve više utjecati na finansijska tržišta, investicije i međunarodnu trgovinu.