Svjetska banka upozorava: Cijene energenata rastu 24%, slijedi novi inflatorni šok

Svjetska banka u danas objavljenom izvještaju upozorava da će rat na Bliskom istoku izazvati snažan rast cijena energenata za 24 posto u 2026. godini, dok će ukupne cijene roba skočiti za više od 16 posto.

Ovakav razvoj događaja dodatno će podstaći inflaciju i usporiti globalni ekonomski rast.

Šok u snabdijevanju naftom i transportne blokade

Zbog sukoba je došlo do jednog od najvećih šokova u snabdijevanju naftom, uz početni pad globalne ponude od oko 10 miliona barela dnevno.

Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u transportu kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko 35 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom, dodatno su pogoršali situaciju.

Cijena nafte Brent već je sredinom aprila bila viša za 50 posto nego na početku godine, dok se za 2026. prognozira prosječna cijena od 86 dolara po barelu, u odnosu na 69 dolara u 2025. godini.

Lančana reakcija: Energija, hrana i kamatne stope

Glavni ekonomista Svjetske banke, Indermit Gill, upozorava da rat djeluje kroz "talase" na globalnu ekonomiju – prvo kroz rast cijena energenata, zatim hrane, a potom kroz inflaciju i rast kamatnih stopa, što dodatno poskupljuje zaduživanje.

Posebno zabrinjava podatak da bi cijene đubriva mogle porasti za 31 posto, što direktno ugrožava poljoprivredne prinose.

Rast potražnje za metalima i plemenitim sirovinama

Istovremeno, industrijski metali poput aluminijuma, bakra i kalaja mogli bi dostići historijske maksimume.

Ovaj rast podstaknut je snažnom potražnjom iz sektora centara podataka, električnih vozila i obnovljivih izvora energije. Plemeniti metali također bilježe skok prosječnih cijena od 42 posto tokom godine zbog potrage investitora za sigurnim utočištima.

Prognoze za ekonomije u razvoju

U ekonomijama u razvoju inflacija bi mogla porasti na 5,1 posto u 2026. godini, dok se ekonomski rast revidira naniže na 3,6 posto.

U negativnijem scenariju, ukoliko sukob potraje, cijena nafte mogla bi dostići i 115 dolara po barelu, što bi inflaciju gurnulo na nivoe viđene samo tokom energetske krize 2022. godine.

Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke, upozorava da vlade imaju ograničen prostor za reakciju te da se trebaju fokusirati isključivo na ciljanu i privremenu pomoć najugroženijima, izbjegavajući široke mjere koje mogu dodatno narušiti tržište.