Na Zapadnom Balkanu se u 2026. očekuje ubrzanje ekonomskog rasta, uz dalje jačanje tog kretanja i u 2027. godini, podstaknutog potrošnjom i investicijama.Ekonomijaovog regiona se pokazala otpornom na šokove i nastavlja trend konvergencije sa Evropskom unijom. Privrednicima se može pomoći da otvaraju nova radna mjesta ako se usvoje efikasniji trgovinski propisi koji im omogućavaju da budu konkurentniji na svjetskim tržištima, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Prema projekcijama, prosječna stopa rasta u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, i na Kosovu dostići će 3,1 posto u 2026, što predstavlja povećanje u odnosu na 2,6posto zabilježenih 2025. godine. Očekuje se i ubrzanje rasta na 3,4 posto u 2027, a njegova stopa će se zadržati na istom nivou i u 2028.
"U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, Zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost", rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan."Pa ipak, otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovom regionu pomogne da ostvari konvergenciju sa prosječnim dohotkom Evropske unije ili otvori kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtjeva efikasne, predvidljive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih", zaključila je ona.
Tabela1. Izgledi za Zapadni Balkan,2023–28.
(Realni rast BDP-a po tržišnim cijenama, u procentima)
Višestruki ciklusi carinske liberalizacije doveli su do duboke integracije Zapadnog Balkana u svjetsku trgovinsku razmjenu. Trgovina robom i uslugama dostigla je 107postoregionalnog BDP-a u 2025, pri čemu je taj nivo viši od prosjeka EU koji iznosi 90posto; pored toga, izvoz usluga se učetvorostručio između 2010. i 2025. Sljedeća generacija reformi trebalo bi da pomogne preduzećima da potpunije i trajnije iskoriste ovaj pristup tržištima snižavanjem nepotrebnih troškova„unutar granica”, navodi se u izvještaju.
Prosječna carinska stopana uvoz robe na Zapadnom Balkanu iznosi približno 6 posto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još nekih 10posto. Ti troškovi su izrazito visoki, a u pojedinim sektorima agroprivrede dostižu čak i preko 20posto. Troškovi restrikcija na prekogranično pružanje usluga još su veći i procjenjuju na 29posto. Uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz – kao što su nepotrebni zahtjevi za pribavljanje dozvola i ovlaštenja, višestruke kontrole, procedure certifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju – moglo bi povećati BDP za do 12,5 posto na srednji rok, pokazuju rezultati simulacija predstavljeni u izvještaju.
Viši troškovi uvoza takođe otežavajufirmamau ovom regionu izvoz i prisustvo na izvoznim tržištima. Tek oko jedne trećine novih izvoznih poduhvata koje pokrenu firme sa Zapadnog Balkana preživi svoju prvu godinu postojanja, a samo od 1 do 4postonjih doživi petu godinu. Ovo je od značaja za radnih mjesta, jer izvoznici zapošljavaju ogromnu većinu radnika prerađivačke industrije u ovom regionu. Firme koja izvoze takođe su najčešće veće i nude bolje zarade u odnosu na uporedive firme okrenute prvenstveno domaćem tržištu.
Reforme bi stoga trebalo da se usredsrede ne na prosto smanjenje obima propisa već i na njihovo unapređenje: pojednostavljenje i digitalizaciju procedura, uvođenje inspekcijskog nadzora na osnovu procjenjenog rizika, priznavanje usaglašenih standarda i kvalifikacija i očuvanje zaštitnih mjera koje služe za ostvarenje legitimnih javnih ciljeva.
