
15.09.2026 |
Najave / KONFERENCIJE I KONGRESI
Izvor: Akta.ba
Sarajevo će 21. i 22. septembra biti domaćin 15. BiH Kongresa o transportnoj infrastrukturi i transportu.
Sarajevo će 21. i 22. septembra 2026. godine biti mjesto susreta stručnjaka, predstavnika institucija, akademske zajednice, međunarodnih organizacija i privatnog sektora na 15. BiH Kongresu o transportnoj infrastrukturi i transportu – ceste.
Kongres će biti održan u Hotelu Holiday, u organizaciji Udruženja konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine (UKI BiH), u saradnji sa European Union Road Federation (ERF).
Tokom dva dana učesnici će razgovarati o izazovima koji trenutno oblikuju razvoj transportnog sektora u Bosni i Hercegovini i regionu – od finansiranja novih cestovnih projekata i razvoja TEN-T mreže do digitalizacije, vještačke inteligencije, sigurnosti saobraćaja, klimatskih promjena i održive urbane mobilnosti.
Poseban fokus bit će na povezivanju domaće transportne infrastrukture sa evropskim i regionalnim koridorima, kao i na modelima finansiranja velikih infrastrukturnih projekata.
Od TEN-T mreže do novih koridora kroz BiH
Već prvog dana Kongresa bit će otvorena pitanja finansiranja i standarda TEN-T cestovne mreže u Bosni i Hercegovini, kao i razvoja koridora sjeverozapad–jugoistok BiH.
Jedna od tema bit će i potencijalni makroregionalni transportni pravac luka Brčko – Tuzla – Lukavac – Žepče – Sarajevo – Mostar – luka Ploče, uz razmatranje opravdanosti i funkcije dionice Lukavac–Žepče. Program predviđa i razgovor o izvorima finansiranja gradnje cesta i njihovim implikacijama na BDP.
Među konkretnim domaćim projektima i primjerima koji će biti predstavljeni su novi investicioni program izgradnje, rekonstrukcije i rehabilitacije magistralnih cesta u FBiH, dionica Nemila–Vranduk na Koridoru Vc, rekonstrukcija mosta preko rijeke Gostović na ulazu u Zavidoviće te pitanja održavanja i produženja životnog vijeka cestovne infrastrukture.
Vještačka inteligencija ulazi i u upravljanje cestama
Značajan dio programa posvećen je tehnologijama koje mijenjaju način planiranja i upravljanja transportnom infrastrukturom.
Drugog dana bit će predstavljen digitalni blizanac cestovne mreže zasnovan na vještačkoj inteligenciji, na primjeru urbane cestovne mreže Sarajeva, kao alat za proaktivno upravljanje sigurnošću saobraćaja. Program obuhvata i primjenu modela mašinskog učenja za procjenu rizika od saobraćajnih nezgoda te eCMR – elektronski tovarni list, kao jedan od instrumenata digitalizacije cestovnog transporta robe.
Pažnja će biti posvećena i sigurnosti na cestama, uključujući projektovanje cesta koje "opraštaju greške", upravljanje rizičnim cestovnim raskrsnicama, povećanje propusnosti cestovne mreže te zakonski okvir za smanjenje smrtnosti na cestama u BiH.
Finansiranje infrastrukture i urbana mobilnost
Posebna sesija drugog dana Kongresa bit će posvećena finansiranju transportne infrastrukture u BiH, modelima finansiranja i strateškom pristupu izgradnji, ali i javnim nabavkama i realizaciji projekata koje finansiraju međunarodne finansijske institucije.
Bit će razmatrani okolišni i društveni zahtjevi Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, predkvalifikacija kompanija u postupcima nabavki te pitanje učešća privrednih subjekata iz trećih zemalja u javnim nabavkama.
Program obuhvata i održivu urbanu mobilnost, povezivanje saobraćajnog i prostornog planiranja, nove tehnologije u javnom gradskom prevozu te primjer Sarajeva i ulogu urbane mobilnosti u poboljšanju kvaliteta života građana.
Na otvaranju Kongresa najavljeno je učešće predstavnika UKI BiH, European Union Road Federationa, Transportne zajednice, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Svjetske banke te EIT Communityja u Bosni i Hercegovini.
Kongres bi tako, osim predstavljanja stručnih i naučnih radova, trebao otvoriti prostor za povezivanje institucija, projektanata, konsultanata, akademske zajednice i kompanija uključenih u planiranje, finansiranje, izgradnju i upravljanje transportnom infrastrukturom.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.