Projekat koji bi Sarajevu trebao donijeti jeftinije i stabilnije grijanje, uz manju zavisnost od prirodnog gasa, priprema se već nekoliko godina. Iako je ranije planirano da njegova realizacija bude završena 2026. godine, danas se tek ulazi u izradu glavnog projekta.
Potpisivanje ugovora o grantu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 500.000 eura novi je formalni korak u realizaciji projekta "Sarajevo Toplane – daljinsko grijanje", kojim je predviđeno korištenje prečišćenih otpadnih voda iz Butile kao izvora toplote.
Sredstva, međutim, nisu odobrena jučer. Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo još je 28. maja objavilo da je EBRD odobrio grant od 500.000 eura za konsultantske usluge potrebne za izradu glavnog projekta.
Tada je najavljeno da se potpisivanje ugovora očekuje "u narednih deset dana". Ugovor su ministar Mladen Pandurević i direktorica EBRD-a za BiH Stela Melnic potpisali 9. septembra, više od tri mjeseca kasnije.
Grant nije namijenjen izgradnji toplotnih pumpi i toplovoda, nego izradi glavnog projekta. Tek nakon toga trebaju biti stvoreni preduslovi za izradu potrebne prostorno-planske dokumentacije, pribavljanje urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje.
Ideja predstavljena još 2022. godine
Plan da se dio sarajevskog sistema daljinskog grijanja prebaci na velike toplotne pumpe javno je predstavljen još 2022. godine. Akta.ba je u decembru te godine pisala o planovima za dva projekta. Prvi, tada procijenjen na oko 25 miliona eura, podrazumijevao je postrojenje sa toplotnom pumpom snage 18 MW koje bi koristilo prečišćenu otpadnu vodu. Drugi projekat, procijenjen na oko 21 milion eura, predviđao je toplotnu pumpu snage 21 MW koja bi koristila drugi izvor vode.
Prema tadašnjim procjenama, realizacijom šireg koncepta toplotne pumpe mogle bi imati značajan udio u proizvodnji energije za daljinsko grijanje Sarajeva, uz smanjenje potrošnje fosilnih goriva i emisija CO2.
Godinu kasnije projekat vrijedan 50 miliona eura
Plan je tokom 2023. dobio konkretniji oblik. Vlada Kantona Sarajevo podržala je kapitalni projekat "Sarajevo Toplane – daljinsko grijanje", tada procijenjen na 50 miliona eura. Predviđena je realizacija u dvije faze.
Prva je uključivala izgradnju toplotne pumpe snage 18 MW na lokaciji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Butile, oko 6,5 kilometara cjevovoda od Butile do Alipašinog Polja te dodatnih oko dva kilometra mreže prema tamošnjim kotlovnicama.
U drugoj fazi planirana je još jedna toplotna pumpa od 18 MW i približno 6,5 kilometara cjevovoda prema kotlovnicama na Otoci, Čengić Vili II, Hrasnom i Grbavici.
Planirano je i unapređenje podstanica, dok bi dio postojećih kotlova ostao u funkciji kako bi pokrivao vršna opterećenja tokom najhladnijih dana.
Prema tada objavljenim informacijama Vlade KS, 16 miliona eura bilo je planirano u budžetu za 2023, a preostalih 34 miliona eura u budžetu za 2024. godinu. Trebala je uslijediti i procedura kreditnog zaduženja kod EBRD-a. Još je značajnije da je u tadašnjim dokumentima realizacija projekta bila planirana u periodu 2024–2026. godine.
Umjesto završetka – projekat ispao iz budžeta
Planirana dinamika, međutim, nije ostvarena. Da je projekat prošao kroz probleme danas potvrđuje i samo resorno ministarstvo.
U objavi od 28. maja 2026. navedeno je da se njegova realizacija "priprema i zagovara već nekoliko godina", ali da je nakon određenih problema i zastoja projekat bio izostavljen iz budžeta. Ministarstvo je navelo da su aktivnosti ponovo intenzivirane tokom prethodnih šest mjeseci, a projekat je u međuvremenu uvršten u Program javnih investicija Kantona Sarajevo.
Vrijednost sada "više od 20 miliona eura"
U međuvremenu se promijenila se i vrijednost koja se navodi uz projekat. Dok je 2023. predstavljen kao kapitalna investicija od 50 miliona eura, Ministarstvo u maju i septembru 2026. navodi da je njegova ukupna vrijednost više od 20 miliona eura.
Iz dosad javno objavljenih informacija nije jasno zbog čega je došlo do ove razlike, odnosno obuhvataju li procjene iz 2023. i 2026. potpuno isti obim projekta i troškova. Osnovni tehnički koncept, ipak, ostao je sličan.
Planiran je sistem toplotnih pumpi voda-voda ukupne snage 36 MW, koji bi koristio prečišćenu otpadnu vodu iz postrojenja Butile.
U prvoj fazi planirana je pumpa snage 18 MW i oko 8,5 kilometara toplovoda do pet kotlovnica na Alipašinom Polju.
Druga faza predviđa još jednu pumpu iste snage i oko 6,5 kilometara toplovoda, kojim bi se mreža dalje povezala s kotlovnicama na području Novog Sarajeva.
Ukupno bi novi sistem trebao snabdijevati devet kotlovnica KJKP "Toplane – Sarajevo", koje pokrivaju veliki dio Novog Grada i dijelove Novog Sarajeva.
Građanima obećano jeftinije grijanje
Upravo je efekat koji bi investicija trebala imati na korisnike jedan od najzanimljivijih dijelova projekta. Resorno ministarstvo je u maju izričito najavilo:
"Građani će dobiti jeftinije grijanje, dok će Kanton Sarajevo dobiti viši stepen energetske sigurnosti i veću energetsku nezavisnost."
Ideja je da se dio energije koja se danas proizvodi korištenjem prirodnog gasa zamijeni toplotom iz prečišćenih otpadnih voda, čime bi se smanjila zavisnost sistema od uvoznog energenta.
Međutim, koliko bi grijanje zaista moglo biti jeftinije za domaćinstva nije objavljeno. Zasad nema javno predstavljene kalkulacije koja bi pokazala za koliko bi se mogli smanjiti računi korisnika nakon puštanja sistema u rad.
Također, građanima nije obećana samo niža cijena. Jedan od ciljeva projekta je povećanje pouzdanosti kompletnog sistema kroz rekonstrukciju i izgradnju vrelovoda, toplovoda i povezivanje devet kotlovnica.
Prema Ministarstvu, nakon realizacije projekta ispad jednog postrojenja više ne bi trebao automatski značiti prekid grijanja za njegove korisnike.
"U slučaju ispada jednog postrojenja, snabdijevanje toplotnom energijom neće biti prekinuto kao do sada, već će se nastaviti iz drugih postrojenja u sistemu", navedeno je prilikom odobravanja EBRD-ovog granta u maju.
To znači da investicija nije samo projekat zamjene prirodnog gasa drugim izvorom energije. Istovremeno bi trebalo doći do većeg povezivanja dijelova sistema Toplana, što bi omogućilo da energija u slučaju problema dolazi iz drugog postrojenja.
Treća velika korist trebala bi biti veća energetska sigurnost Kantona Sarajevo. Toplane su danas u velikoj mjeri oslonjene na prirodni gas, dok bi novi sistem koristio lokalno dostupan izvor – prečišćenu otpadnu vodu koja prolazi kroz postrojenje Butile. EBRD također ističe da bi korištenje energije iz prečišćenih otpadnih voda trebalo pomoći modernizaciji sistema daljinskog grijanja, smanjiti zavisnost od uvoza fosilnih goriva i dugoročno doprinijeti boljem kvalitetu zraka.
Kada će građani osjetiti najavljene pogodnosti?
Današnje potpisivanje ugovora zato jeste važan korak, ali do trenutka kada bi građani mogli osjetiti najavljene koristi ostaje još dosta posla.
Nakon granta od 500.000 eura slijedi izrada glavnog projekta. On bi trebao stvoriti preduslove za prostorno-plansku dokumentaciju, urbanističke saglasnosti i odobrenja potrebna za građenje.
Tek potom projekat može doći do same izgradnje toplotnih pumpi, približno 15 kilometara toplovoda i rekonstrukcije odnosno povezivanja devet kotlovnica.
Od prvih konkretnih najava prošle su gotovo četiri godine. Projekat koji je 2023. vrijedio 50 miliona eura i čiji je završetak bio planiran za 2026. prošao je kroz zastoje i izostavljanje iz budžeta, da bi danas ponovo bio u pripremnoj fazi, uz procijenjenu vrijednost veću od 20 miliona eura.
Kada bi gradnja mogla početi, kada bi kompletan sistem mogao biti pušten u rad i za koliko bi grijanje tada moglo biti jeftinije za građane, nadležne institucije još uvijek ne preciziraju.
