Bosnu i Hercegovinu u 2026. godini očekuju sporiji ekonomski rast i veća inflacija, pokazuju najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema oktobarskom izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima (World Economic Outlook), rast domaće ekonomije trebao bi iznositi 2,3 posto, dok bi prosječna godišnja inflacija mogla dostići pet posto.
MMF procjenjuje da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH usporiti u odnosu na 2025. godinu, kada je iznosio 2,4 posto. Blago ubrzanje očekuje se u 2027. godini, za koju je prognoziran rast od 2,6 posto.
Istovremeno, inflacija bi s četiri posto, koliko je iznosila u 2025. godini, trebala porasti na pet posto u ovoj godini. Prema projekcijama Fonda, rast cijena mogao bi usporiti na 3,3 posto u 2027. godini.
Povećanje deficita i stagnacija nezaposlenosti
Projekcije MMF-a ukazuju i na povećanje deficita tekućeg računa Bosne i Hercegovine. Nakon što je u 2025. godini iznosio 3,1 posto BDP-a, očekuje se da će ove godine dostići 4,9 posto, dok je za 2027. prognoziran deficit od 4,8 posto.
Na tržištu rada ne očekuju se značajnije promjene. Stopa nezaposlenosti, prema procjenama MMF-a, trebala bi ostati na nivou od 12,2 posto tokom 2026. i 2027. godine.
U poređenju sa zemljama regiona, Bosna i Hercegovina nalazi se među ekonomijama s nižim prognoziranim stopama rasta.
Albanija i Sjeverna Makedonija trebale bi ove godine ostvariti rast od po 3,5 posto, Srbija 3,3 posto, a Crna Gora tri posto. Za Hrvatsku se predviđa rast od 2,2 posto, što je nešto manje od prognoze za BiH.
Globalna ekonomija pod pritiskom energetskih cijena
Na svjetskom nivou MMF očekuje rast ekonomije od 3,1 posto u 2026. godini, uz ubrzanje na 3,4 posto u 2027.
Prognoza za ovu godinu ostala je nepromijenjena u odnosu na aprilski izvještaj, dok su očekivanja za narednu godinu blago poboljšana.
Ipak, Fond upozorava da ukupni pokazatelji prikrivaju sve izraženije razlike među državama. Ekonomije koje imaju koristi od ubrzanog razvoja vještačke inteligencije bilježe rast investicija, dok se zemlje zavisne od uvoza energije suočavaju s povećanim troškovima.
Globalna inflacija mogla bi porasti s 4,1 posto u 2025. na 4,7 posto u 2026. godini, prvenstveno zbog viših cijena energenata i hrane. Za 2027. predviđa se njeno smanjenje na 4,1 posto.
Sukob na Bliskom istoku ugrožava snabdijevanje naftom
Jedan od najvećih rizika za svjetsku ekonomiju predstavlja produženi sukob na Bliskom istoku, koji je izazvao poremećaje u međunarodnom snabdijevanju energentima.
MMF navodi da je prije početka sukoba kroz Hormuški moreuz svakodnevno prolazilo približno 20 miliona barela nafte, odnosno oko četvrtine ukupne svjetske pomorske trgovine naftom.
Posljedice zatvaranja ovog važnog pomorskog pravca djelimično su ublažene preusmjeravanjem isporuka, povećanjem proizvodnje u drugim državama i korištenjem postojećih zaliha.
Ublažavanju poremećaja doprinijela je i činjenica da je svjetska ekonomija danas manje zavisna od nafte nego tokom prethodnih decenija.
Visoki javni dug dodatni rizik za ekonomiju
Pored energetskih poremećaja, MMF upozorava na rast javnog duga i sve manje mogućnosti država da odgovore na nove ekonomske krize.
Mnoge vlade već su iskoristile značajan dio finansijskih rezervi za ublažavanje posljedica prethodnih ekonomskih kriza, dok rast kamatnih stopa dodatno povećava troškove državnog zaduživanja.
Kombinacija visokog javnog duga, skupljeg finansiranja i inflacijskih pritisaka mogla bi ograničiti sposobnost država da podrže privredu i stanovništvo u slučaju novih kriza.
Glavna ekonomistica MMF-a Silvana Tenreyro u predgovoru izvještaja upozorila je da bi svjetska ekonomija uskoro mogla dosegnuti granice svoje otpornosti ukoliko države ne povećaju proizvodne kapacitete i obnove finansijske rezerve.
MMF podsjeća da se globalna ekonomija proteklih godina suočila s brojnim poremećajima, uključujući pandemiju, rat u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima.
Uprkos dosadašnjoj otpornosti finansijskih sistema i tržišta rada, mogućnosti za ublažavanje posljedica novih kriza postaju sve ograničenije.
Istovremeno, ulaganja u vještačku inteligenciju ostaju jedan od faktora koji podržavaju globalni ekonomski rast. Povećana potražnja za poluprovodnicima, tehnološkom opremom i digitalnom infrastrukturom podstiče investicije i međunarodnu trgovinu.
