
09.05.2026 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Lidermedia.hr
Udio dolara u globalnim deviznim rezervama pada, ali i dalje nema ozbiljne alternative koja bi ugrozila njegovu dominantnu ulogu.
Dolar zbog slabosti američke ekonomije gubi dio svoje nekadašnje dominantne pozicije u globalnom finansijskom sistemu, ali će vjerovatno i dalje ostati vodeća svjetska rezervna valuta, poručeno je na konferenciji "Finansijsko tržište" u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge banaka.
U predavanju "Američki dolar kao globalna rezervna valuta: kako je došao i hoće li otići?", član Administrative Board of Review Evropske centralne banke Damir Odak naveo je da udio dolara u deviznim rezervama centralnih banaka iznosi oko 58 odsto, dok je početkom 21. stoljeća bio 71 posto.
Prema njegovim riječima, euro i jen su zadržali stabilne pozicije kao druga i treća valuta, dok najbrže raste udio manjih valuta poput britanske funte, kanadskog i australijskog dolara te nordijskih valuta.
Odak je istakao da globalne devizne rezerve iznose oko 13 biliona dolara, pri čemu dolar ostaje ključna svjetska valuta i "najvažniji američki izvozni proizvod".
On je dodao da je važan i uticaj privatnih finansijskih tokova, posebno na tržištu američkih obveznica i kapitala, gdje strani investitori imaju značajne neto pozicije u korist SAD-a.
Kao dodatni faktor stabilnosti dolara naveo je i geopolitičku i vojnu ulogu SAD-a, uključujući dugogodišnje energetske i sigurnosne aranžmane sa Saudijskom Arabijom i Evropom.
Govoreći o konkurenciji, Odak je istakao Kinu kao najvažnijeg izazivača, ali je ocijenio da kineski juan još nema realnu globalnu ulogu rezervne valute, dok euro ograničavaju politička nestabilnost i spor ekonomski rast.
Na kraju je iznio tri moguća scenarija budućnosti dolara – od zadržavanja dominantne uloge, preko postepenog slabljenja, do naglog gubitka statusa u slučaju velikog šoka. Kao najvjerovatniji scenario naveo je postepeno slabljenje bez naglih promjena, prenosi Lidermedia.hr.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.